Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Informativni članak13. srpnja 2022.Predstavništvo u Hrvatskoj

Izvješće o vladavini prava za 2022.: Komisija izdala posebne preporuke državama članicama

Godišnje izvješće o vladavini prava rezultat je intenzivnog dijaloga s nacionalnim tijelima i dionicima, obuhvaća sve države članice, a izrađeno je na objektivnoj i nepristranoj osnovi, pri čemu su analizirana ista pitanja.

Izvješće o vladavini prava za 2022.: Komisija izdala posebne preporuke državama članicama

Komisija je danas objavila treće godišnje izvješće o vladavini prava, sastavljeno u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, koja je još jedan primjer važnosti poštovanja demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i vladavine prava.

Izvješće uključuje pregled trendova u EU-u u cjelini i 27 poglavlja po zemljama, u kojima se razmatraju kretanja u svim državama članicama od srpnja 2021. Ovogodišnje izvješće prvi put sadržava posebne preporuke za svaku državu članicu, kako je u govoru o stanju Unije 2021. najavila predsjednica von der Leyen. Preporuke bi trebale potaknuti države članice da provedu tekuće ili planirane reforme i da utvrde područja u kojima su potrebna poboljšanja.

Kao i u prethodnim izdanjima, u ovom se izvješću razmatraju kretanja u četiri ključna područja vladavine prava: pravosudnim sustavima, okviru za borbu protiv korupcije, pitanju pluralizma i slobode medija te drugim institucionalnim pitanjima povezanima sa sustavom provjera i ravnoteža. Izvješće pokazuje da se u mnogim državama članicama i dalje provode reforme u području vladavine prava kako bi se riješili problemi utvrđeni u prethodna dva izdanja. Istodobno u nekim državama članicama i dalje postoje sustavni problemi.

U izvješću se daje pregled riješenih pitanja iz prethodnih izvješća, detaljnija Komisijina procjena i zaključci o pitanjima kao što su javni mediji, upotreba špijunskog softvera ili izvršavanje presuda Europskog suda za ljudska prava.

Glavni zaključci i preporuke

  1. Reforme pravosuđa

Reforme pravosuđa ostale su visoko na listi političkih prioriteta tijekom prošle godine. Mnoge države članice pokrenule su važne reforme za jačanje neovisnosti sudstva, npr. reforme u vezi sa sastavom i ovlastima sudbenih vijeća, poboljšanjem postupaka imenovanja sudaca ili jačanjem autonomije državnih odvjetništava. Države članice uvele su i mjere za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete pravosuđa, kao što su daljnja digitalizacija pravosudnih sustava i olakšavanje pristupa pravosuđu.

Međutim, u nekoliko država članica i dalje postoje strukturni problemi u pogledu neovisnosti sudstva. U nekim državama članicama problematična su imenovanja na višim sudovima i za položaje predsjednika sudova. U drugima zabrinjava manjak neovisnosti/autonomije državnih odvjetništava, a stegovni postupci upotrebljavaju se za ograničavanje neovisnosti sudstva.

Kako bi se riješila ta pitanja, preporukama Komisije potiče se, primjerice, veća uključenost sudstva u postupke imenovanja i veća autonomija državnih odvjetništava te da države članice osiguraju odgovarajuća sredstva za pravosudne sustave.

  1. Okviri za borbu protiv korupcije

EU je i dalje jedna od najmanje korumpiranih regija u svijetu. Od srpnja 2021. mnoge su države članice donijele nove ili revidirale postojeće strategije za borbu protiv korupcije ili su u postupku njihove revizije. Nekoliko država članica uskladilo je postojeće okvire s međunarodnim standardima za borbu protiv korupcije i pravom EU-a. Većina država članica ima opsežno zakonodavstvo kojim se kaznenopravnom sustavu pružaju potrebni alati za borbu protiv korupcije. Mnoge države članice poduzele su mjere za povećanje kapaciteta tijela kaznenog progona odgovornih za borbu protiv korupcije, primjerice izdvajanjem dodatnih resursa ili pružanjem dodatnog osposobljavanja.

Međutim, korupcija je i dalje ozbiljan problem za građane EU-a. Prema istraživanju Eurobarometra o korupciji 2022., na primjer, 68 % ispitanika smatra da je korupcija raširena u njihovoj zemlji. U nekim su državama članicama istrage i kazneni progoni u predmetima povezanima s korupcijom dugotrajni, a presuda još uvijek nema, posebno u predmetima na visokoj razini. Javni službenici podliježu obvezama objavljivanja imovine i interesa u svim državama članicama, ali one se razlikuju po opsegu, transparentnosti i dostupnosti objavljenih informacija, kao i po razini i učinkovitosti provjere i izvršavanja.

Kad je riječ o okvirima za borbu protiv korupcije, Komisija je dala preporuke za jačanje preventivnih okvira, npr. o pravilima o lobiranju i sukobu interesa te o osiguravanju učinkovite istrage i kaznenog progona slučajeva korupcije.

  1. Sloboda i pluralizam medija

Pandemija bolesti COVID-19 i ruski rat protiv Ukrajine pokazali su ključnu ulogu novinara u provjeri činjenica i informiranju građana. Nekoliko država članica donijelo je, pojačalo ili razmatra mjere za poboljšanje sigurnosti i radnih uvjeta novinara, nadovezujući se na nedavne inicijative Komisije. Od posljednjeg izvješća nekoliko država članica povećalo je transparentnost vlasništva nad medijima. I dalje zabrinjavaju nedostatak transparentnosti u raspodjeli državnog oglašavanja, sukobi interesa i prepreke povezane s pristupom javnim dokumentima – neka od ključnih pitanja iz izvješća koja zahtijevaju pozornost.

U izvješću se prvi put razmatraju i javni mediji te se prepoznaje njihova posebna uloga u društvu i demokraciji. Potrebne su mjere kako bi se osiguralo da neovisnost javnih medija bude zaštićena te da javno financiranje bude primjereno i da se ne koristi za vršenje političkog pritiska na te medije, kako je navedeno u europskim standardima.

Zaključci izvješća temelje se na nizu izvora, uključujući izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2022., Platformu Vijeća Europe za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara te Platformu za mapiranje slobode medija.

Komisija je izdala niz preporuka koje, među ostalim, obuhvaćaju transparentnu i pravednu raspodjelu državnog oglašavanja, neovisno upravljanje javnim medijima i mjere za poboljšanje sigurnosti novinara. Predstojeći akt o slobodi medija pridonijet će rješavanju nekoliko pitanja utvrđenih u izvješćima o vladavini prava.

  1. Institucionalni sustavi provjere i ravnoteže

Države članice nastavile su poboljšavati kvalitetu zakonodavnih postupaka, što je trend zabilježen u izvješćima o vladavini prava za 2020. i 2021. Ustavni sudovi i dalje imaju ključnu ulogu u sustavu provjera i ravnoteža, uključujući nadzor hitnih mjera, te u drugim područjima kao što su izbori. Status institucija za ljudska prava, pravobranitelja i drugih neovisnih tijela dodatno je ojačan u nekim državama članicama. U većini država članica civilno društvo djeluje u poticajnom okruženju.

Međutim, zabrinjava što u nekim državama članicama još uvijek ne postoji formalni okvir za savjetovanje s dionicima, a organizacije civilnog društva i dalje se suočavaju s izazovima kao što su financiranje, negativni diskurs i ograničenja prostora za djelovanje. U izvješću se prvi put razmatra i način na koji države članice izvršavaju presude Europskog suda za ljudska prava. Analiziraju se i reakcije sustava provjera i ravnoteža u državama članicama na upotrebu špijunskog softvera. Iako je povezana s nacionalnom sigurnošću, upotreba takvih alata trebala bi biti predmet nacionalnih sustava provjera i ravnoteža.

Kako bi riješila neka od tih pitanja, Komisija je dala preporuke koje se odnose, primjerice, na uključivanje dionika u zakonodavni postupak, uspostavu i funkcioniranje akreditiranih nacionalnih institucija za ljudska prava te osiguravanje otvorenog operativnog okvira za civilno društvo.

Izjave članova Kolegija

Potpredsjednica za vrijednosti i transparentnost Věra Jourová izjavila je: Vladavina prava i dalje je temelj demokracije. Ruski rat u Ukrajini još je jedan podsjetnik na važnost našeg rada na očuvanju i promicanju vladavine prava u EU-u i izvan njega. Ovogodišnje izvješće pokazuje da rasprava o vladavini prava u Europi napreduje jer države članice ostvaruju poboljšanja i rješavaju pitanja povezana s vladavinom prava. Nažalost, u nekim državama članicama i dalje postoje problemi, posebno kad je riječ o neovisnosti sudstva. Osim toga, u izvješću se prvi put razmatraju javni mediji. Potrebno je više mjera kako bi se osiguralo da neovisnost javnih medija bude zaštićena te da javno financiranje bude primjereno i da se ne koristi za vršenje političkog pritiska na te medije. Današnjim preporukama za poboljšanje vladavine prava u EU-u idemo korak dalje u tom smjeru. Pozivam države članice da slijede preporuke, sudjeluju u ozbiljnoj raspravi i poduzmu odgovarajuće mjere.

Povjerenik za pravosuđe Didier Reynders dodao je: Ničim izazvana i neopravdana ruska vojna agresija na Ukrajinu pokazuje da su zaštita i promicanje vladavine prava važniji no ikad. EU će ostati vjerodostojan samo ako nastavimo održavati vladavinu prava unutar svojih granica i poticati kulturu vladavine prava. Drago mi je što ovo izvješće pridonosi tom cilju. Ono će pomoći u provedbi važnih reformi u državama članicama. Danas ne samo da izvješćujemo o stanju vladavine prava, već preporučujemo i konstruktivne načine za poboljšanje pravosudnih sustava, jačanje borbe protiv korupcije te osiguravanje slobodnih i neovisnih medija te stabilnih sustava provjera i ravnoteža.

Sljedeći koraci

Komisija sada poziva Europski parlament i Vijeće da nastave s općim raspravama i raspravama za pojedine zemlje na temelju ovog izvješća. Poziva i nacionalne parlamente i druge ključne aktere, uključujući civilno društvo, da nastave nacionalni dijalog o vladavini prava. Naposljetku, Komisija poziva države članice da riješe pitanja utvrđena u izvješću i spremna im je pomoći u njihovim nastojanjima, među ostalim u provedbi preporuka.

Kontekst

Vladavina prava ključna je za sve građane i poduzeća EU-a jer jamči temeljna prava i vrijednosti, osigurava primjenu prava EU-a i podupire poslovno okruženje pogodno za ulaganja. To je jedna od temeljnih vrijednosti na kojima je izgrađen EU.

Godišnje izvješće o vladavini prava rezultat je intenzivnog dijaloga s nacionalnim tijelima i dionicima, obuhvaća sve države članice, a izrađeno je na objektivnoj i nepristranoj osnovi, pri čemu su analizirana ista pitanja. Kvalitativna procjena koju je provela Komisija bila je usmjerena na bitna kretanja od drugog godišnjeg izvješća o vladavini prava iz srpnja 2021., a dosljedan pristup osiguran je primjenom iste metodologije na sve države članice, pri čemu se vodilo računa o razmjernosti kretanjima. Procjena sadržana u poglavljima po zemljama pripremljena je u skladu s područjem primjene i metodologijom kako su ažurirani nakon rasprava s državama članicama.

Izvješće je okosnica europskog mehanizma vladavine prava. Riječ je o godišnjem ciklusu za promicanje vladavine prava i sprečavanje nastanka ili produbljivanja problema, čija je svrha preventivna. Odvojen je od drugih elemenata paketa instrumenata EU-a za vladavinu prava i dopunjuje, ali ne zamjenjuje mehanizme koji se temelje na Ugovorima, s pomoću kojih EU reagira na ozbiljnija kršenja vladavine prava u državama članicama. Ti instrumenti uključuju postupke zbog povrede i postupak za zaštitu temeljnih vrijednosti Unije u skladu s člankom 7. Ugovora o Europskoj uniji.

Trećim izdanjem izvješća, tj. posebnim preporukama za sve države članice, Komisija poduzima sljedeći korak u ulaganju u vladavinu prava. Preporuke su sastavljene na temelju procjena iz poglavlja po zemljama i dijaloga s državama članicama te uz potpuno poštovanje načela jednakog postupanja. Pri izdavanju preporuka Komisija je posebnu pozornost posvetila tome da ostanu usmjerene i ugrađene u europske standarde te je uzela u obzir nacionalne pravne sustave. Osim toga, osiguravaju se dosljednost i sinergije s drugim postupcima, kao što su europski semestar, mehanizam proračunske uvjetovanosti i Mehanizam za oporavak i otpornost. U kasnijim izdanjima izvješća o vladavini prava razmotrit će se provedba preporuka. Preporuke bi trebalo čitati zajedno s procjenama u poglavljima po zemljama u kojima se razmatraju određena sporna pitanja, a svrha im je pomoći državama članicama da poduzmu mjere za njihovo rješavanje.

Izazovi u području slobode i pluralizma medija utvrđeni u prethodnim izvješćima o vladavini prava doveli su do pokretanja nekoliko novih inicijativa EU-a, uključujući preporuku o povećanju sigurnosti novinara i paket mjera za rješavanje problema zlouporabnih tužbi protiv javnog sudjelovanja. Komisija radi na prijedlogu europskog akta o slobodi medija.  

Više informacija

Izvješće o vladavini prava za 2022. – Stanje vladavine prava u Europskoj uniji

Izvješće o vladavini prava za 2022. – Preporuke

Izvješće o vladavini prava za 2022. – Poglavlja po državama

Izvješće o vladavini prava za 2022. – Sažeci poglavlja po državama i preporuke 

Izvješće o vladavini prava za 2022. – Metodologija

Izvješće o vladavini prava za 2022. – Upitnik

Europski mehanizam vladavine prava – Informativni članak

Paket instrumenata EU-a za vladavinu prava – Informativni članak

Izvješće o vladavini prava za 2022. – Pitanja i odgovori

Istraživanje Eurobarometra o korupciji kojim se uzimaju u obzir percepcije i iskustva građana

Istraživanje Eurobarometra o stavovima poduzeća prema korupciji u EU-u

Pojedinosti

Datum objave
13. srpnja 2022.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj