Europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Obnovljivi morski izvori energije, hrana iz mora, održivi obalni i pomorski turizam, plavo biogospodarstvo i mnoge druge aktivnosti koje čine plavo gospodarstvo pomoći će nam da naše društvo iz ove krize izađe snažnije, zdravije, otpornije i održivije. Činimo sve što je u našoj mogućnosti da bismo ublažili posljedice ograničavanja kretanja te zaštitili radna mjesta u plavom gospodarstvu i dobrobit naših obalnih zajednica zadržavajući pritom naše ambicije području okoliša.
Mariya Gabriel, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, koja je zadužena i za Zajednički istraživački centar, izjavila je: Strategijom plavog rasta Europske unije i dalje podupiremo održivi rast u morskom i pomorskom sektoru. Istraživanje i inovacije temeljni su stupovi europskog odgovora. Osigurat ćemo da istraživanje, inovacije i obrazovanje doprinose prijelazu na europsko plavo gospodarstvo. Današnje izvješće dio je te znanstvene potpore. Vrijedan je uvid u gospodarske rezultate pomorskih aktivnosti Europe i ističe područja u kojima je potrebno prioritetno djelovanje.
Iako se morski okoliš obično povezuje s tradicionalnim djelatnostima kao što su ribarstvo ili promet, on obuhvaća sve veći broj novih inovativnih sektora, primjerice obnovljivu energiju mora. EU, svjetski predvodnik u tehnologiji dobivanja energije iz oceana, na dobrom je putu da do 2050. proizvede do 35 % svoje električne energije iz odobalnih izvora.
U Izvješću se prvi put detaljno razmatra ekološka dimenzija plavog gospodarstva i na taj način pridonosi ostvarivanju naših ciljeva u području okoliša. U razdoblju 2009. – 2017. emisije CO² po jedinici bruto dodane vrijednosti smanjene su za 29 % te je rast ribarstva i akvakulture čvrsto odvojen od proizvodnje stakleničkih plinova. Štoviše, u izvješću se naglašava povezanost između održivog ribarstva i pozitivnih gospodarskih rezultata.
Ekologizacija je u tijeku i u drugim sektorima. Na temelju gornje granice sumpora za 2020. koju je uvela Međunarodna pomorska organizacija pomorski promet sve više se usmjerava na izvore energije s manjom emisijom ugljika. Osim toga, mreža „zelenih luka” smanjuje ekološki otisak tih gospodarski važnih čvorišta između oceana i kopna.
U izvješću se razmatra i gospodarska vrijednost određenih usluga ekosustava koje pružaju oceani, među ostalim staništa za morske organizme, sekvestraciju ugljika i procese koji utječu na klimatske promjene i biološku raznolikost.
„Plava” radna mjesta
U plavom gospodarstvu EU-a 2018. bilo je zaposleno 5 milijuna ljudi, što je povećanje od 11,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Taj je rast uglavnom ostvaren zahvaljujući sektoru obalnog turizma. Broj radnih mjesta u sektoru energije vjetra na moru povećao se devet puta u razdoblju kraćem od 10 godina.
Ti podaci pokazuju da je plavo gospodarstvo EU-a prevladalo razorni učinak gospodarske i financijske krize iz 2008. Budući da trenutačna kriza uzrokovana koronavirusom utječe na sve gospodarske sektore, uključujući plavo gospodarstvo, Europska komisija u ranoj je fazi poduzela snažne mjere za zaštitu gospodarstva EU-a, uključujući različite sektore plavog gospodarstva.
Kontekst
EU različitim instrumentima podupire plavo gospodarstvo. Europski fond za strateška ulaganja uložio je više od 1,4 milijarde EUR u projekte energije vjetra na moru i pružio znatnu potporu drugim dijelovima plavog gospodarstva, uključujući razvoj luka i čist pomorski promet.
U okviru platforme BlueInvest Europske komisije i Europskog investicijskog fondom osigurana su bespovratna sredstva za nove inovativne poduzetnike u području plavog gospodarstva u iznosu od 22 milijuna EUR u 2019. te 20 milijuna EUR u 2020. Osim toga, u 2020. osnovan je novi fond BlueInvest, a Europska banka za obnovu i razvoj financira niz projekata plavog gospodarstva.
Više informacija
Izvješće o plavom gospodarstvu
Internetska stranica s pokazateljima plavog gospodarstva
Pojedinosti
- Datum objave
- 12. lipnja 2020.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj