
Najvažniji zaključci izvješća
- Izvješća za pojedine zemlje pokazala su da je 2019. najviše požara u EU-u bilo u Španjolskoj, Portugalu i Poljskoj.
- Prema Europskom informacijskom sustavu za šumske požare (EFFIS) Rumunjska je 2019. pretrpjela najveću štetu na zaštićenim područjima (73 444 ha izgorjelog područja).
- Šumski požari teško su oštetili zaštićena područja EU-a u mreži Natura 2000: gotovo polovina ukupne opožarene površine u EU-u 2019. (159 585 ha) nalazi se u tim ključnim područjima bioraznolikosti.
- No 2019. spriječeno je i više nesreća te izgubljeno manje života nego inače: u zemljama uključenima u izvješće 2019. zabilježene su samo tri ljudske žrtve šumskih požara.
Brzo kartiranje u okviru usluge upravljanja kriznim situacijama programa Copernicus aktivirano je 35 puta radi borbe protiv šumskih požara, što je dosad najveći broj aktivacija.
Zbog šumskih požara 2019. Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu aktiviran je pet puta i unaprijeđen je sustavom rescEU, kojim je uspostavljena nova europska pričuva koja uključuje zrakoplove i helikoptere za gašenje požara.
Strategijom za bioraznolikost, koja je predložena u svibnju u okviru europskog zelenog plana, predviđaju se mjere za poboljšanje zdravlja europskih šuma i jačanje otpornosti na šumske požare, kao i sadnja najmanje 3 milijarde stabala do 2030.
Povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel, koja je zadužena i za Zajednički istraživački centar, rekla je: Zajednički istraživački centar već više od 20 godina surađuje sa zemljama diljem Europe kako bi analizirao najnovije trendove u vezi sa šumskim požarima, pomogao u prevenciji i umanjio njihove razorne učinke. Nepredvidivi vremenski uvjeti povezani s klimatskim promjenama povećavaju rizik od šumskih požara svuda u svijetu. Znanje i znanstveni dokazi neophodni su za poduzimanje najučinkovitijih mjera za sprečavanje tih požara, očuvanje naših šuma i bioraznolikosti te zaštitu života.
Povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo Virginijus Sinkevičius izjavio je: Europljani su vidjeli strašne slike šumskih požara na zapadnoj obali SAD-a, u Sibiru, Australiji i Amazoniji. No požari su teško pogodili i šume u Europi. Kako bi se smanjile njihove posljedice moramo zaštititi naše šume i upravljati njima tako da se smanji njihova izloženost požarima i omogući prirodi da se sama zaštiti.
Povjerenik za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič rekao je: Vrlo je važno prikupiti podatke o rizicima od šumskih požara i njihovom izbijanju. Ti podaci pomažu nam u prevenciji i povećanju pripravnosti, ali i omogućuju bržu i učinkovitiju reakciju u slučaju katastrofalnih šumskih požara. Uz rescEU i naš unaprijeđen Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu spremni smo pomoći, u cijeloj Europi i šire.
Kontekst
Komisijin Zajednički istraživački centar pokrenuo je EFFIS i Globalni informacijski sustav za šumske požare (GWIS), a njegov je doprinos smanjenju rizika od šumskih požara u Europi i svijetu vrlo važan.
Izvješća o šumskim požarima u Europi, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi jedinstven su izvor informacija za rukovoditelje i oblikovatelje politika u području zaštite od požara u Europi i susjednim zemljama. U njima se iznose službeni statistički podaci o posljedicama šumskih požara koje svake godine dostavljaju službe za zaštitu od požara u tim zemljama.
Više informacija
Izvješće „Šumski požari u Europi, na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi 2019.”
Pojedinosti
- Datum objave
- 30. listopada 2020.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj