Eurostat, statistički ured Europske unije, jučer je objavio „Održivi razvoj u Europskoj uniji – izvješće o praćenju napretka prema ostvarenju ciljeva održivog razvoja u kontekstu EU-a, izdanje 2023.”, u kojem se daje statistički pregled napretka prema ostvarenju ciljeva održivog razvoja u Uniji. Izvješće je objavljeno u kontekstu proljetnog paketa europskog semestra kako bi se istaknula njegova relevantnost za politike i ispunila obveza Komisije da ciljeve održivog razvoja uključi u europski semestar, a ta je zadaća povjerena povjereniku Gentiloniju.
Izvješće pokazuje da je Unija u posljednjih pet godina napredovala prema ostvarenju većine ciljeva, u skladu s prioritetima Komisije u područjima ključnih politika kao što su europski zeleni plan, Osmi program djelovanja za okoliš i akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Podaci pokazuju da je Unija znatno napredovala prema ostvarenju mnogih socioekonomskih ciljeva, a veći napredak u području okoliša očekuje se kad države članice provedu ambiciozne ciljeve europskog zelenog plana.
U izvješću je prvi put analiziran kratkoročni učinak aktualnih kriza na ciljeve održivog razvoja, uključujući energetsku krizu uzrokovanu ratom Rusije protiv Ukrajine i posljedice pandemije. Izvješće sadržava i poglavlje s temeljitijom analizom učinaka prelijevanja potrošnje Unije na ostatak svijeta.
Glavni zaključci
Izvješće pokazuje da je Unija u posljednjih pet godina postigla znatan napredak prema ostvarenju pet ciljeva održivog razvoja i umjeren napredak u većini ostalih ciljeva. Konkretno:
- Unija je najveći napredak postigla u osiguravanju dostojanstvenog rada i gospodarskog rasta (8. cilj održivog razvoja). Stopa zaposlenosti u Uniji dosegnula je 2022. novu rekordnu razinu od 74,6 %, dok je stopa dugotrajne nezaposlenosti pala na novu rekordno nisku razinu.
- Značajan napredak postignut je i u pogledu ciljeva smanjenja siromaštva (1. cilj održivog razvoja) i poboljšanja rodne ravnopravnosti (5. cilj održivog razvoja). Udio osoba preopterećenih troškovima stanovanja od 2015. se smanjio, a žene sustižu muškarce u plaći po satu.
- Dobar je napredak postignut i kad je riječ o smanjenju nejednakosti (10. cilj održivog razvoja), osiguravanju kvalitetnog obrazovanja (4. cilj održivog razvoja), poticanju mira i osobne sigurnosti na području Unije te poboljšanju pristupa pravosuđu i povjerenja u institucije (16. cilj održivog razvoja). Smanjile su se dohodovne razlike između bogatijih i siromašnijih skupina stanovništva i Unija je na dobrom putu da ostvari svoj cilj od 45 % stanovništva sa završenim visokim obrazovanjem. U Uniji se posljednjih godina sigurnije živi – smanjio se broj smrtnih slučajeva zbog ubojstva ili fizičkog napada i poboljšala se percepcija raširenosti kriminala, nasilja i vandalizma u europskim gradovima. Osim toga, Unija je napredovala prema ostvarenju ciljeva za zdravlje i dobrobit (3. cilj održivog razvoja) unatoč pandemiji bolesti COVID-19, kao i ciljeva za inovacije i infrastrukturu (9. cilj održivog razvoja).
- Umjereno pozitivna kretanja zabilježena su u području odgovorne potrošnje i proizvodnje (12. cilj održivog razvoja), održivih gradova i naselja (11. cilj održivog razvoja), života u vodi (14. cilj održivog razvoja), svijeta bez gladi (2. cilj održivog razvoja), čiste vode i sanitarnih uvjeta (6. cilj) te čiste energije po pristupačnoj cijeni (7. cilj).
- Više napretka očekuje se za tri cilja – klimatsku politiku (13. cilj održivog razvoja), život na kopnu (15. cilj održivog razvoja) i globalna partnerstva (17. cilj održivog razvoja) jer bi države članice trebale ambicioznije pristupiti ostvarenju ciljeva u pogledu okoliša utvrđenih na razini Unije. Unija je postavila iznimno ambiciozne klimatske ciljeve za 2030. zbog kojih će u klimatsku politiku (13. cilj održivog razvoja) trebati uložiti više napora nego prije. U tu je svrhu već uveo odgovarajuće mjere politike, posebno u okviru paketa „Spremni za 55 %”, uključujući reviziju sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) i Uredbe o raspodjeli tereta, kojom se utvrđuju obvezujući ciljevi godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova u državama članicama. Ambicioznije ciljeve za 2030. Unija je postavila i u području energije. Zbog toga bi se narednih godina u EU-u mogao vidjeti veći napredak i u području energetske učinkovitosti i energije iz obnovljivih izvora. Kad je riječ o životu na kopnu (15. cilj održivog razvoja), iako su se od 2013. kopnena zaštićena područja povećala, populacija raširenih vrsta ptica i travnjačkih leptira u EU-u i dalje se postojano smanjuje. Dodatni napori za preokretanje trenda propadanja ekosustava predviđeni su u strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030., ovogodišnjoj strategiji EU-a za šume do 2030. i u strategiji EU-a za tlo, u kojoj je utvrđen cilj za 2030. u pogledu obnove degradiranog zemljišta i tla te suzbijanje dezertifikacije. Kad je riječ globalnim partnerstvima (17. cilj održivog razvoja), kretanja su dijelom odraz cikličkih učinaka, posebno povećanja javnog duga zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19.
Kontekst
Ciljevi održivog razvoja već su dugo u središtu europskih politika, čvrsto su ugrađeni u europske ugovore i uključeni u ključne projekte, sektorske politike i inicijative Komisije Ursule von der Leyen. Program održivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja koje su Ujedinjeni narodi donijeli u rujnu 2015. dao je novi zamah globalnim nastojanjima da se postigne održivi razvoj. Unija se u potpunosti obvezala na ostvarivanje ciljeva Programa održivog razvoja do 2030. i njegovu provedbu, kako je navedeno u „europskom zelenom planu” i radnom dokumentu službi „Ostvarivanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja – sveobuhvatan pristup”.
Današnja je publikacija sedma u nizu godišnjih postupaka praćenja koje je 2017. pokrenuo Eurostat. Temelji se na skupu pokazatelja razvijenom radi praćenja napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u Uniji. Svrha je izvješća o praćenju ciljeva održivog razvoja objektivno procijeniti je li Unija, prema odabranim pokazateljima, napredovala u ostvarenju ciljeva održivog razvoja u proteklih pet odnosno petnaest godina.
Kretanja pokazatelja procjenjuju se na temelju njihove prosječne godišnje stope rasta u posljednjih pet godina. Za 22 pokazatelja s kvantitativnim ciljevima Unije procjenjuje se napredak u ostvarenju tih ciljeva, koji se uglavnom odnose na klimatske promjene, bioraznolikost, europski stup socijalnih prava, potrošnju energije i obrazovanje. Svi ostali pokazatelji ocjenjuju se u skladu sa smjerom i brzinom promjene.
Više informacija
- Održivi razvoj u Europskoj uniji – izvješće o praćenju napretka prema ostvarenju ciljeva održivog razvoja u EU-u, izdanje 2023.
- Održivi razvoj u Europskoj uniji – statistički prilog dobrovoljnom preispitivanju na razini EU-a, izdanje za 2023.
- Interaktivna publikacija „Ciljevi održivog razvoja i ja”
- Alat za vizualizaciju „Pregled ostvarenja ciljeva održivog razvoja po zemljama”
- Članci u kojima se objašnjava statistika održivog razvoja EU-a
- Tematski odjeljak o pokazateljima održivog razvoja EU-a
- Baza podataka o pokazateljima održivog razvoja EU-a
- Komunikacija Komisije: „Budući koraci za održivu europsku budućnost: europske mjere za održivost”
Europsko gospodarstvo pokazalo je nevjerojatnu otpornost nakon kriza koje su se dogodile u zadnje tri godine. Međutim, moramo nastaviti rješavati strukturne probleme, a istodobno ostati predani zelenoj i digitalnoj tranziciji. Ciljevi održivog razvoja i dalje su naš orijentir u tim zajedničkim nastojanjima. Ovo izvješće pruža pouzdane podatke za praćenje napretka u postizanju naših srednjoročnih ciljeva.
Paolo Gentiloni, povjerenik za gospodarstvo - 24/05/2023
Pojedinosti
- Datum objave
- 25. svibnja 2023.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj