Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak12 srpanj 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Inovacijski fond: EU ulaže 1,8 milijardi eura u projekte u području čistih tehnologija

Zahvaljujući povećanju sredstava za 60 % u odnosu na prvi krug poziva inovacijskog fonda, broj projekata koje možemo poduprijeti i više se nego udvostručio.

Inovacijski fond: EU ulaže 1,8 milijardi eura u projekte u području čistih tehnologija

EU danas ulaže više od 1,8 milijardi eura u 17 velikih inovativnih projekata u području čistih tehnologija s trećim krugom dodjele bespovratnih sredstava u okviru inovacijskog fonda. Bespovratna sredstva isplatit će se iz inovacijskog fonda kako bi se revolucionarne tehnologije uvele na tržište energetski intenzivnih industrija, sektora vodika, obnovljive energije, infrastrukture za hvatanje i skladištenje ugljika te u proizvodnju ključnih komponenti za skladištenje energije i obnovljive izvore energije. Odabrani projekti provodit će se u Bugarskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Islandu, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj i Švedskoj.

Izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans izjavio je: Danas bespovratnim sredstvima podupiremo inovativna poduzeća u cijeloj Europi kako bi razvijala najsuvremenije tehnologije koje su nam potrebne za poticanje zelene tranzicije. Inovacijski fond važan je za širenje inovacija u sektoru vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora i drugih rješenja za europsku industriju. U usporedbi s prvim krugom isplata, raspoloživa sredstva povećala su se za 60 %, što nam je omogućilo da udvostručimo broj projekata kojima se pruža potpora. To je velik poticaj za dekarbonizaciju energetski intenzivne industrije u Europskoj uniji.

Tih 17 projekata odabrano je u okviru drugog poziva na podnošenje prijedloga za velike projekte, što znači da njihovi kapitalni troškovi premašuju 7,5 milijuna eura. Neovisni stručnjaci ocijenili su sposobnost projekata da smanje emisije stakleničkih plinova u usporedbi s tradicionalnim tehnologijama i da uvedu inovacije koje nadilaze najsuvremenije tehnologije, a da istodobno budu dovoljno razvijeni za primjenu. Ostali kriteriji uključivali su potencijal prilagodljivosti i isplativost.

Odabrani projekti obuhvaćaju širok raspon sektora koji doprinose radu EU-a na dekarbonizaciji, kao što su proizvodnja, distribucija i upotreba zelenog vodika, proizvodnja vodika iz otpada, energija vjetra na moru, proizvodnja fotonaponskih modula, skladištenje i recikliranje baterija, hvatanje i skladištenje ugljika, održiva zrakoplovna goriva i napredna biogoriva. Ti projekti zajedno mogu u prvih deset godina rada uštedjeti 136 milijuna tona ekvivalenta CO₂.

Osim toga, Europska investicijska banka unaprijed će odabrati do 20 projekata koji obećavaju, ali još nisu dovoljno razvijeni za dodjelu bespovratnih sredstava za pomoć u razvoju projekata. Bit će objavljeni u četvrtom tromjesečju 2022.

Ukratko o projektima

Energetski intenzivne industrije:

cement (četiri projekta): U Njemačkoj će se u jednoj tvornici cementa provoditi postupak hvatanja ugljika druge generacije na oksigorivo te će se taj ugljik isporučivati kao sirovina za daljnju preradu u sintetski metanol. U okviru drugog projekta, u Poljskoj, stvorit će se prijelazni lanac hvatanja i skladištenja ugljika, od hvatanja i ukapljivanja CO₂ u jednoj tvornici cementa do skladištenja na odobalnim lokacijama. U trećem će se projektu emisije CO₂ iz ispušnih plinova nastalih pri proizvodnji vapna hvatati i trajno skladištiti u odobalnim geološkim formacijama u Francuskoj. Naposljetku, pokrenut će se prvi projekt potpunog hvatanja i skladištenja ugljika u Bugarskoj, kojim će se postrojenja za hvatanje CO₂ u jednoj tvornici cementa povezati s odobalnim trajnim skladištenjem u iscrpljenom plinskom polju u Crnom moru, putem sustava plinovoda na kopnu i na moru.

kemikalije (tri projekta): U Finskoj će se kemijski reciklirati plastika kako bi poslužila kao sirovina za rafinerije. U Švedskoj će se otvoriti prvi pogon za metanol u kojem će se CO₂, otpadni tokovi, obnovljivi vodik i bioplin pretvarati u metanol. U istoj će se zemlji u okviru drugog projekta proizvoditi nova vlakna od celuloze kao zamjena za poliester u tekstilnim primjenama.

vodik (tri projekta): U Nizozemskoj će se u okviru jednog projekta proizvoditi, distribuirati i upotrebljavati zeleni vodik s pomoću elektrolizatora koji se opskrbljuje električnom energijom iz odobalnih vjetroelektrana. U okviru drugog godišnje će se iz obnovljivih izvora proizvoditi 15 500 tona vodika. U okviru trećeg obrađivat će se tokovi krutog otpada koji se ne može reciklirati i pretvarat će se prvenstveno u vodik.

rafinerije (dva projekta): U Norveškoj će se izgraditi i pokrenuti prvo svjetsko postrojenje za proizvodnju „drop-in” biogoriva na komercijalnoj razini, kojim će se otpad iz šumarstva pretvarati u napredna biogoriva druge generacije i biougljen. U Švedskoj će se izgraditi veliko postrojenje za proizvodnju sintetičkog održivog zrakoplovnog goriva, uz upotrebu CO₂ uhvaćenog u postrojenju za kombiniranu proizvodnju toplinske i električne energije.

proizvodnja komponenti za skladištenje energije ili proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (tri projekta): U Poljskoj će se otvoriti proizvodno postrojenje za inovativne sustave elektrokemijskih baterija koje će služiti za kratkoročno skladištenje električne energije. Na sjeveru Francuske izgradit će se proizvodno postrojenje za fotonaponske ćelije na temelju inovativne heterospojne tehnologije. U okviru trećeg projekta, također u Francuskoj, izgradit će se postrojenje za recikliranje litij-ionskih baterija u klasteru za baterije Dunkirk za proizvodnju i rafiniranje crne mase, čime će se osigurati sekundarni izvor sirovina za baterije.

energija iz obnovljivih izvora: U njemačkom dijelu Sjevernog mora izgradit će se i pokrenuti odobalna vjetroelektrana s inovativnim rješenjima za turbine i vodik.

infrastruktura za hvatanje i skladištenje ugljika: Na Islandu će se izgraditi izrazito prilagodljiv terminal za skladištenje minerala ugljika na kopnu s procijenjenim ukupnim kapacitetom skladištenja od 880 milijuna tona CO₂.  

Kontekst

S prihodima u iznosu većem od 38 milijardi eura [1] do 2030. iz sustava EU-a za trgovanje emisijama svrha je inovacijskog fonda dati pravi financijski poticaj poduzećima i javnim tijelima kako bi ulagala u novu generaciju niskougljičnih tehnologija. Nadalje, poduzeća iz EU-a trebala bi iskoristiti tu početnu prednost i postati vodeća tehnološka poduzeća na svjetskoj razini.

U okviru prvog poziva na podnošenje prijedloga za velike projekte dodijeljena su bespovratna sredstva u iznosu od 1,1 milijarde eura za sedam projekata u sektoru energetski intenzivnih industrija, vodika, hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika te energije iz obnovljivih izvora. Pomoć za razvoj dobilo je 15 projekata.

Zahvaljujući povećanju sredstava za 60 % u odnosu na prvi krug poziva inovacijskog fonda, broj projekata koje možemo poduprijeti i više se nego udvostručio. Usto proširujemo zemljopisni doseg na više zemalja, uključujući istočnu Europu, te smo ubrzali postupak prijave i evaluacije.

Za projekte koji su bili uspješni u okviru drugog poziva sad će se početi pripremati pojedinačni sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava s Europskom izvršnom agencijom za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), provedbenom agencijom Fonda. Trebali bi biti dovršeni u četvrtom tromjesečju 2022., nakon čega bi Komisija mogla donijeti odgovarajuću odluku o dodjeli bespovratnih sredstava i početi ih isplaćivati.

Komisija će ujesen objaviti treći poziv na podnošenje prijedloga za velike projekte. Kako je najavljeno u planu REPowerEU, dostupna sredstva udvostručit će se na oko 3 milijarde eura kako bi se dodatno poduprla neovisnost EU-a o ruskim fosilnim gorivima. Potiče se ponovna prijava projekata koji nisu bili odabrani u prethodnim pozivima.  

Komisija je u srpnju 2021. u okviru paketa „Spremni za 55 %” predložila nadopunu inovacijskog fonda, čime bi se njegovih 450 milijuna emisijskih jedinica iz postojećeg ETS-a za razdoblje 2021. – 2030. dopunilo s 50 milijuna emisijskih jedinica iz postojećeg ETS-a i 150 milijuna emisijskih jedinica iz novog sustava kojim su obuhvaćene emisije iz cestovnog prometa i zgrada. Usto bi se u skladu s tim prijedlogom emisijske jedinice koje bi se inače besplatno dodijelile industrijskim sektorima obuhvaćenima mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama prodavale na dražbi i dodavale inovacijskom fondu.

Više informacija 

Opis odabranih velikih projekata

Internetske straniceinovacijskog fonda

Veliki projekti inovacijskog fonda

Veliki projekti kojima su dodijeljena bespovratna sredsta u okviru prvog poziva
Mali projekti kojima su dodijeljena bespovratna sredsta u okviru prvog poziva
Prijedlog revidirane Direktive o ETS-u EU-a
Provedba europskog zelenog plana

Pojedinosti

Datum objave
12 srpanj 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj