Ova konferencija organizirana je upravo na dan kada će Hrvatskoj biti uplaćeno 700 milijuna Eura bespovratnih sredstava iz Nacionalnog Plana Oporavka i Otpornosti. Hrvatska je treća zemlja u Europi po brzini zahtjeva plaćanja u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost. Jedino su Španjolska i Italija zatražila drugo plaćanje prije Hrvatske. Ovom isplatom Hrvatska će povući više od 40 % dodijeljenih bespovratnih sredstava odnosno 2,2 milijarde eura, samo ove godine. To je vrijednost veća nego četiri Pelješka mosta.
Ova sredstva dolaze iz NextGenerationEU fonda koji predstavlja europski odgovor na niz kriza s kojima smo se suočili, od COVIDa-19, energetike i ruske agresije na Ukrajinu.
Kao što se sjećate, u srpnju 2021. Komisija i Vijeće odobrili su hrvatski Plan za Oporavak i Otpornost. Ocijenjen je ambicioznim i sveobuhvatnim. Obuhvaća brojna područja poput gospodarstva, javne uprave, obrazovanja, medija, znanosti i istraživanja te zdravstva. Ima za cilj povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i viši potencijal rasta Hrvatske.
Mehanizam za oporavak i otpornost doprinosi zelenoj i digitalnoj tranziciji. Govorimo o ulaganjima u sektore energetike, prometa i otpada. I rekonstrukcije zgrada radi poboljšanja energetske učinkovitosti. S obzirom na nedavne potrese i njihove posljedice, znatan iznos bit će namijenjen obnovi zgrada nakon potresa kao nadopuna Fondu solidarnosti.
Važnu ulogu u izgradnji otpornosti europskog društva imaju i mediji. Zato su u mehanizmu oporavka i otpornosti osigurana sredstva i za potporu točnosti informiranja.
Sva ova sredstva treba koristiti zajedno s kohezijskim i strukturnim fondovima. Potrebno je osigurati da se programi i projekti koji se financiraju iz tih fondova nadopunjuju i uzajamno podupiru.
Bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost čine oko 9 % hrvatskog Bruto Domaćeg Proizvoda (BDP-a). Taj će se novac morati potrošiti najkasnije do kolovoza 2026. Hrvatska je uspostavila čvrstu strukturu za provedbu Plana i osigurala kvalitetan sustav revizije i kontrole. A sve to dovršeno je prije podnošenja prvog zahtjeva za plaćanje. Time su predviđeni konkretni mehanizmi za sprečavanje prijevara, korupcije, dvostrukog financiranja i sukoba interesa.
Mjera uspostave točnosti podataka
Kao Potpredsjednici Europske komisije za demokraciju osobito mi je drago što je Hrvatska u svoj Plan Oporavka i Otpornosti uključila ovu mjeru uspostave provjere točnosti informacija (fact checking).
Jer uloga medija i dostupnost točnih podataka je ključna za otpornost naše demokracije. A Hrvatska je prva koja je uvela ovu mjeru i služi za primjer brojnim drugim zemljama Europske unije.
Zahvaljujem se Ministarstvu kulture i medija i Agenciji za elektroničke medije koji su organizirali ovu konferenciju.
Kao što vam je poznato za provedbu ove mjere osigurano je 45 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz fonda NextGenerationEU, koji će pomoći u jačanju otpornosti društva na dezinformacije, pouzdanost informacija i sigurnost kod korištenja medijskih sadržaja i društvenih mjera. Te podizanju kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvješćivanja.
U trenutačnom geopolitičkom kontekstu, kada su europske vrijednosti napadnute snažna i slobodna demokracija potrebnija nam je nego ikad.
Europska komisija zato radi na paketu zakona koji će pomoći jačanju naše demokracije kako bismo bili spremni prepoznati negativne strane utjecaje i hibridne prijetnje. Mjere poput provjere medijskih činjenica i uspostave objave javnih podataka izravno pomažu u ispunjenju tog cilja. Zato me osobito veseli veliki interes koji ste iskazali za ovu mjeru kroz ovu konferenciju danas.
No na izgradnji demokratskog društva moramo raditi od malih nogu kako bi naša djeca sutra bili odgovorni građani koji znaju poštivati institucije i jačati demokraciju koja se ne može uzimati zdravo za gotovo, a na što nas upozorava stanje u Ukrajini.
Moramo raditi na jačanju naše demokracije ulaganjima u otpornost institucija i osiguravanju razvoja civilnog društva, te podupiranjem demokratskog duha građana.
I zato smo Konferencijom o budućnosti Europe htjeli uključiti građane u proces odlučivanja na europskoj razini, pa je i 80% Programa rada Komisije za 2023. zasnovano na prijedlozima i zaključcima Konferencije. To je bio veliki demokratski iskorak, nezabilježen ni u jednoj demokraciji svijeta.
Suradnja s građanima nije ograničena na izbore. Nadahnuti konferencijom, europski paneli građana i građanki postaju trajni dio načina na koji donosimo politike. Kroz njih će građani moći iznijeti preporuke prije nego što Europska Komisija predstavi svoje ključne prijedloge. Prvi panel, koji upravo danas započinje s radom, bavit će se pitanjem rasipanja hrane.
Moramo dublje surađivati s građanima i građankama svih generacija. Saslušati njihove bojazni. Jedna nit koja se provlači kroz sve što smo do sada čuli od građana je potreba za suočavanjem s demografskim promjenama i megatrendom starenja koji utječe na cijeli naš kontinent.
Starenje stanovništva i smanjenje broja radno sposobnog stanovništva imaju znatne posljedice za naše društvo i gospodarstvo. Ono predstavlja i izazove i prilike.
Jedino zajedno možemo odgovoriti na ove izazove i izgraditi put prema otpornijoj budućnosti. Jačanjem našeg gospodarstva, društva i demokracije. Za sve generacije.
Pojedinosti
- Datum objave
- 16. prosinca 2022.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj