Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Novinski članak5. siječnja 2017.Predstavništvo u HrvatskojPredviđeno vrijeme čitanja: 1 min

Europski socijalni fond pomogao pri zapošljavanju gotovo 10 milijuna Europljana

Europski socijalni fond (ESF), osnovan Rimskim ugovorom 1957., najstariji je fond EU-a i glavni instrument Europe za ulaganje u ljudski kapital promicanjem zapošljavanja i socijalne uključenosti. Prioriteti su tog fonda pomoći ljudima da se zaposle...

Zapošljavanje na građevini

U izvješću se navodi da se do kraja 2014. uz potporu iz fonda zaposlilo najmanje 9,4 milijuna stanovnika Europe, a 8,7 milijuna steklo je kvalifikaciju ili diplomu. Druge pozitivne rezultate, kao što je poboljšanje vještina, ostvarilo je 13,7 milijuna sudionika.

Prema toj evaluaciji Europski socijalni fond od 2007. do 2014. pružio je potrebnu potporu provedbi nacionalnih i europskih prioriteta za pametan, održiv i uključiv rast, uključujući:

  • ciljeve strategije Europa 2020.
  • preporuke za pojedine države u okviru europskog semestra.

U aktivnostima ESF-a podjednako su sudjelovale neaktivne (36 %), zaposlene (33 %) i nezaposlene osobe (30 %). Među glavnim ciljnim skupinama bili su niskokvalificirani (40 %), mladi (30 %) i osobe u nepovoljnom položaju (najmanje 21 %), a 51,2 milijuna sudionika bile su žene.

Znatna dodatna financijska sredstva iz ESF-a pomogla su državama članicama u zapošljavanju i suočavanju sa socijalnim izazovima, dopiranju do ljudi i uspostavi politika za koje bi inače bilo teško pronaći financijsku potporu. ESF je, primjerice, osigurao više od 70 % sredstava za aktivne politike tržišta rada u Bugarskoj, Estoniji, Grčkoj, Latviji, Litvi, Malti, Rumunjskoj i Slovačkoj te više od 5 % izdataka za obrazovanje i osposobljavanje u Portugalu i Češkoj.

Potaknuo je i nove načine rada među dionicima te podupro lokalne i regionalne inovacije koje su zatim preuzete na nacionalnoj razini.

ESF je imao važnu ulogu u potpori modernizaciji javnih službi za zapošljavanje i drugih ustanova nadležnih za aktivne mjere na tržištu rada. U manje razvijenim regijama ESF je podupirao reforme u obrazovanju, pravosuđu i općoj javnoj upravi. Time je potaknuo stvaranje pogodnijeg poslovnog okruženja i uključivijeg društva.

Prema makroekonomskim simulacijama ESF je pozitivno utjecao i na BDP u području EU28 (zaslužan je za porast od 0,25 %) i produktivnost.

Konačno, u izvješću se naglašava uloga ESF-a u ublažavanju negativnih učinaka krize. Zahvaljujući njegovoj fleksibilnosti moglo se lako i brzo odgovoriti na nove izazove preusmjeravanjem mjera na one koji su najviše pogođeni krizom.

Pojedinosti

Datum objave
5. siječnja 2017.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj