Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak19 travanj 2016Predstavništvo u Hrvatskoj

Europski oblak?

Komisija je danas predstavila plan za uvođenje usluga u oblaku i najnaprednije infrastrukture kako bi znanost, poduzeća i javne usluge mogli iskoristiti prednosti revolucije velikih podataka.

20160419_european-cloud.jpg

#cloud

Europa je najveći svjetski proizvođač znanstvenih podataka, ali zbog nedovoljne i rascjepkane infrastrukture ti „veliki podaci” nisu u potpunosti iskorišteni. Jačanjem i međusobnim povezivanjem postojeće istraživačke infrastrukture Komisija planira uspostaviti novi europski oblak za otvorenu znanost kojim će se omogućiti da 1,7 milijuna europskih istraživača i 70 milijuna znanstvenika i tehničkih stručnjaka dobije virtualno okruženje za pohranu, razmjenu i ponovno korištenje podataka bez obzira na granice i područje kojim se bave. Temelj svega bit će europska podatkovna infrastruktura koja će uključivati brze širokopojasne mreže, velike kapacitete pohrane i superračunalne kapacitete za učinkovit pristup velikim skupovima podataka pohranjenima u oblaku i za njihovu učinkovitu obradu. Tom najnaprednijom infrastrukturom osigurat će se da u globalnoj utrci u području računalstva visokih performansi Europa sudjeluje u skladu sa svojim gospodarskim potencijalom i potencijalom znanja.

Baza korisnika u početku će obuhvaćati samo znanstvenu zajednicu u Europi i njezine globalne partnere, no s vremenom će se proširiti na javni sektor i industriju. Inicijativa je dio paketa mjera za poboljšanje položaja Europe u području podatkovnih inovacija, za jačanje konkurentnosti i kohezije te stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta u Europi.

Povjerenik za istraživanja, znanost i inovacije Carlos Moedas izjavio je: „Cilj nam je stvoriti europski oblak za otvorenu znanost kojim će se pridonijeti većoj učinkovitosti i produktivnosti znanosti, a milijunima istraživača omogućiti sigurno okruženje za razmjenu i analizu podataka neovisno o tehnologiji, znanstvenoj disciplini i granicama. Odazvali smo se na poziv znanstvene zajednice koja je tražila uspostavu infrastrukture za otvorenu znanost i s ovim sveobuhvatnim planom možemo započeti s radom. Europska znanost, gospodarstvo i društvo imat će nemjerljivu korist od otvorenih podataka”.

Povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo Günther H. Oettinger izjavio je:„Inicijativom Europski oblak osigurat će se iskorištavanje potencijala velikih podataka jer će se znanosti, industriji i javnom sektoru staviti na raspolaganje vrhunski računalni kapaciteti, brza povezivost i vrhunske podatkovne i softverske usluge. Cilj je ove inicijative da do 2020. zauzmemo jedno od prva tri mjesta u globalnom računalstvu visokih performansi. Razmotrit ćemo i potencijal kvantnih tehnologija koje bi mogle ponuditi odgovor na računalne probleme koji nadilaze kapacitete današnjih superračunala.”

Inicijativom Europski oblak istraživačima i inovatorima olakšat će se pristup podacima i njihovo ponovno korištenje te će se smanjiti troškovi pohrane podataka i napredne analize. Koristi od otvaranja pristupa istraživačkim podacima imat će novoosnovana poduzeća, mala i srednja poduzeća te podatkovne inovacije, među ostalim u području medicine i javnog zdravstva. Time se može potaknuti i nastanak novih industrija, kao što se dogodilo u slučaju projekta humanoga genoma.

Komisija će inicijativu Europski oblak uvesti postupno, u okviru niza aktivnosti, među kojima su i sljedeće:

  • od 2016.: stvaranje europskog oblaka za otvorenu znanost za europske istraživače i njihove znanstvene suradnike diljem svijeta, povezivanjem i konsolidacijom platformi e-infrastruktura, objedinjavanjem postojećih znanstvenih oblaka i istraživačke infrastrukture te podupiranjem razvoja usluga u oblaku.
  • 2017.: otvaranje po definiciji (by default) svih znanstvenih podataka nastalih u budućim projektima u sklopu 77 milijardi EUR vrijednog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020 kako bi se znanstvenoj zajednici omogućilo ponovno iskorištavanje velikih količina podataka koje sama generira.
  • 2018.: pokretanje vodeće inicijative za ubrzavanje početnog razvoja kvantne tehnologije koja je temelj za sljedeću generaciju superračunala.
  • do 2020.: razvoj i uvođenje sveobuhvatne europske infrastrukture za računalstvo visokih performansi, pohranu podataka i umrežavanje, među ostalim i nabavom dvaju prototipova superračunala sljedeće generacije, od kojih bi jedan bio među tri najbolja na svijetu, osnivanjem Europskog centra za velike podatke te nadogradnjom središnje mreže za istraživanje i inovacije (GEANT).

Osim europskoj istraživačkoj zajednici, europski oblak za otvorenu znanost i europska podatkovna infrastruktura bit će dostupni i korisni brojnim drugim korisnicima:

  • poduzeća će dobiti isplativ i jednostavan pristup vrhunskoj podatkovnoj i računalnoj infrastrukturi kao i mnoštvu znanstvenih podataka koji omogućuju podatkovne inovacije. Osobitu će koristi imati mala i srednja poduzeća koja obično nemaju pristup takvim resursima;
  • industrija će imati koristi od stvaranja sveobuhvatnog ekosustava u oblaku kojim će se pridonijeti razvoju novih europskih tehnologija kao što su čipovi s malom potrošnjom energije za računala visokih performansi.
  • javne usluge imat će koristi od pouzdanog pristupa snažnim računalnim resursima i stvaranja platforme na kojoj će otvoriti svoje podatke i usluge, što može dovesti do jeftinijih, boljih i bržih povezanih javnih usluga. Istraživačima će koristiti i internetski pristup mnoštvu podataka koji nastaju pružanjem javnih usluga.

Javno i privatno ulaganje potrebno za provedbu inicijative Europski oblak procjenjuje se na 6,7 milijardi EUR. Prema Komisijinim procjenama, inicijativi Europski oblak bit će dodijeljeno 2 milijarde EUR iz programa Obzor 2020. Potrebna dodatna javna i privatna ulaganja procjenjuju se na 4,7 milijardi EUR tijekom razdoblja od pet godina.

Dodatne informacije: IP-16-1408

Infografika: Inicijativa za uvođenje usluga u oblaku

#DigitalSingleMarket

Pojedinosti

Datum objave
19 travanj 2016
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj