Europski migracijski program: središnje Sredozemlje, Turska, zapadnobalkanska ruta i zapadnosredozemna ruta

Komisija danas izvješćuje o napretku u provedbi Europskog migracijskog programa i o planu iz prosinca 2017. te utvrđuje daljnje ključne mjere koje treba poduzeti.

Dolasci duž triju glavnih ruta

U prvim mjesecima 2018. na središnjem Sredozemlju nastavio se silazni trend iz 2017. – brojke dolazaka bile su otprilike 77 % niže od brojki zabilježenih u istom razdoblju 2017.

Iako je broj dolazaka iz Turske drastično manji nego prije Izjave EU-a i Turske, od ožujka 2018. znatno je porastao, i to broj dolazaka na grčke otoke (9349 od početka 2018.) i preko kopnene granice (6108 dosad u 2018., devet puta više nego u istom razdoblju 2017.). Iako se situacija duž zapadnobalkanske rute uglavnom stabilizirala, posljednjih je mjeseci prijavljeno intenzivnije kretanje kroz Albaniju, Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu.

Broj dolazaka na zapadnosredozemnu rutu i dalje raste, s otprilike 6623 dolaska u Španjolsku od siječnja 2018. (22 % više nego u prvim mjesecima 2017.).

Upravljanje vanjskim granicama EU-a

Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu s otprilike 1350 stručnjaka raspoređenih na svim migracijskim rutama trenutačno pruža potporu nacionalnim službenicima graničnog nadzora. S obzirom na povećan migracijski pritisak spremna je povećati svoju prisutnost na kopnenoj granici Grčke i Turske. Ponudila je i utrostručiti svoje operativno raspoređivanje na grčkim kopnenim granicama s Albanijom i bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom. Osim toga, nastavlja se rad na sklapanju sporazuma sa zemljama zapadnog Balkana kojima će se Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu omogućiti da im izravno pomogne u upravljanju granicama kad se za to pojavi potreba.

Međutim, Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu stalno i u velikoj mjeri nedostaje osoblja i opreme, toliko da trenutačno može ispuniti manje od polovine operativnih potreba. Države članice moraju hitno rasporediti više osoblja i opreme kako bi Agencija mogla nastaviti s tekućim operacijama ili biti spremna za nove.

Komisijinim prijedlogom sljedećeg dugoročnog proračuna znatno se povećavaju sredstva za upravljanje vanjskim granicama, uključujući dodatne resurse za jačanje europske granične i obalne straže predviđenim stalnim snagama koje će imati 10 000 službenika.

Zaštita migranata duž rute

EU nastavlja rad na uklanjanju glavnih uzroka migracija uz istodobnu zaštitu migranata duž rute kojom prolaze i pružanje alternativa nezakonitim migracijama:

• Dobrovoljno vraćanje iz Libije: uz potporu EU-a Međunarodna organizacija za migracije (IOM) samo je 2018. pomogla više od 6185 ljudi da se dobrovoljno vrate kući iz Libije. Radna skupina Afričke unije, EU-a i UN-a i dalje surađuje s libijskim vlastima na obustavljanju sustavnog zadržavanja migranata, uključujući djecu. Dosad je, zahvaljujući tim nastojanjima, ove godine pušteno više od 1000 zadržanih izbjeglica.
• Hitne evakuacije: putem mehanizma za hitni tranzit evakuirano je 1152 ljudi iz Libije u Niger radi daljnjeg preseljenja u Europu. Već ih je 108 preseljeno u Francusku, Švedsku i Švicarsku. UNHCR bi sad trebao povećati broj upućivanja kako bi se ubrzali transferi u države članice EU-a. EU podupire to nastojanje sredstvima u iznosu od 20 milijuna EUR.
• Borba protiv mreža krijumčara migranata i trgovaca ljudima: jača se suradnja s partnerima u Sahelu, u skladu s deklaracijom donesenom u ožujku u Niameyu.
• Rješavanje glavnih uzroka: Uzajamni fond EU-a za Afriku dokazao je svoju vrijednost sa 147 programa u dosadašnjem ukupnom iznosu od 2,59 milijardi EUR i financiranjem ključnih inicijativa kao što je dobrovoljno vraćanje iz Libije. Međutim, utvrđen je znatan nedostatak financijskih sredstava od otprilike 1,2 milijarde EUR koji će ugroziti taj rad ako ga EU i države članice zajednički ne nadoknade.

Komisija danas predlaže i reviziju zakonodavstva o časnicima za vezu zaduženima za imigraciju koje države članice EU-a raspoređuju u zemlje izvan EU-a kako bi pomogle pojačati dimenziju EU-a u koordinaciji s ključnim partnerima.

Uvjeti u Grčkoj

Uvjeti u Grčkoj i dalje su ozbiljan problem jer je pritisak na otoke velik, a sporost rješavanja postupaka azila otežava vraćanje u Tursku. Komisija je pozvala Grčku da poboljša uvjete na otocima uz pomoć EU-a, hitno ubrza vraćanja i dovrši krizni plan za veći broj dolazaka.

Vraćanje i ponovni prihvat

Potrebno je više raditi na vraćanju većeg broja migranata koji nemaju pravo boravka u EU-u jer je 2017. u EU-u provedeno samo 36,6 % naloga za vraćanje. Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu pomogla je u organizaciji 111 operacija vraćanja 2018., ali države članice bi trebale mnogo više iskorištavati Agencijine pojačane ovlasti za vraćanje. Ostvaruje se velik napredak u poboljšanju suradnje sa zemljama podrijetla u pogledu vraćanja te je zaključeno nekoliko praktičnih sporazuma u proteklim mjesecima i nastavljaju se pregovori. Kako bi se dodatno poboljšalo praćenje vraćanja i drugih relevantnih migracijskih statistika, Komisija danas predlaže i povećanje učestalosti objave podataka Eurostata.

Preseljenje

U okviru Komisijina novog programa preseljenja 20 država članica preuzelo je više od 50 000 obveza preseljenja, od kojih su 4252 transfera već provedena. Komisija poziva države članice da ispune 50 % preuzetih obveza preseljenja do listopada 2018.

Sljedeći koraci

Radi održivosti EU-ova sveobuhvatnog pristupa migracijama i osiguranja da Europa može odgovoriti na buduće krize, države članice bi trebale:

• nadoknaditi manjak službenika graničnog nadzora i opreme u Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu,
• nadoknaditi manjak od 1,2 milijarde EUR sredstava za Uzajamni fond EU-a za Afriku,
• poboljšati uvjete u Grčkoj i ubrzati vraćanje u Tursku,
• znatno povećati broj vraćanja i iskoristiti ovlasti Agencije za graničnu i obalnu stražu za pomoć pri vraćanju,
• ubrzati rad na preseljenju u okviru novog programa za prioritetne zemlje, posebice u pogledu mehanizma za hitni tranzit u Nigeru te na temelju Izjave EU-a i Turske,
• brzo postići sporazum o reformi zajedničkog europskog sustava azila kako bi se osiguralo da je EU spreman za rješavanje budućih kriza.