Europski migracijski program: EU treba nastaviti napredak postignut tijekom posljednje četiri godine

Europska unija, suočena s najozbiljnijom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata, uspjela je učiniti veliki pomak u području upravljanja migracijama i zaštite granica. Osigurala je zaštitu i potporu milijunima osoba, spasila velik broj života, razbila krijumčarske mreže, a broj nezakonitih dolazaka u Europu pao je na najnižu razinu zabilježenu u posljednjih pet godina. Međutim, potrebno je uložiti više napora kako bi migracijska politika EU-a postala istinski otporna na buduće promjene u geopolitičkom kontekstu koji se stalno mijenja i u svjetlu stalnog rasta migracijskog pritiska na svjetskoj razini (vidjeti informativni članak).

Prvi potpredsjednik Frans Timmermans izjavio je: Tijekom posljednje četiri godine EU je ostvario znatan napredak i postigao vidljive rezultate u rješavanju migracijskih izazova. Djelovali smo zajedno i u vrlo teškim okolnostima. Iako je migracijska kriza koju smo proživljavali 2015. završila, i dalje postoje strukturni problemi. Države članice dužne su štititi one kojima pružaju zaštitu i brinuti o njima. Nastavak sveobuhvatnog pristupa suradnji i solidarno djelovanje, uz pravednu podjelu odgovornosti, jedini je put naprijed ako se EU želi uspješno nositi s izazovom migracija.

Visoka predstavnica i potpredsjednica Federica Mogherini izjavila je: Naš rad s Afričkom unijom i Ujedinjenim narodima donosi rezultate. Pružamo pomoć tisućama osoba koje su zapele u drugim zemljama, pomažući mnogima od njih da se sigurno vrate kući i nastave normalan život, spašavajući živote i boreći se protiv trgovaca ljudima. Priljev migranata smanjio se, no i dalje previše ljudi riskira svoj život, a svaki život koji ne spasimo jedan je izgubljeni život previše. Stoga ćemo nastaviti surađivati sa svojim međunarodnim partnerima i pogođenim zemljama te pružati zaštitu onima kojima je najviše potrebna, rješavati temeljne uzroke migracije, razbijati krijumčarske mreže te osiguravati kanale za sigurnu, urednu i zakonitu migraciju. Migracije i dalje predstavljaju globalni izazov koji se može riješiti, kako smo to odlučili u EU-u, zajedničkim radom i snažnim partnerskim djelovanjem.

Povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos pojasnio je: Rezultati našeg zajedničkog europskog pristupa u području migracija govore sami za sebe: broj nezakonitih dolazaka danas niži je nego prije početka krize, europska granična i obalna straža podigla je zajedničku zaštitu granica EU-a na novu razinu, a u suradnji s partnerima radimo na osiguravanju zakonitih migracijskih kanala, dok istovremeno ubrzavamo vraćanje. U vremenu koje nam predstoji bit će ključno nastaviti s našim zajedničkim pristupom i dovršiti tekuću reformu sustava azila EU-a. Usto, prioritet bi trebalo imati postizanje privremenih dogovora o iskrcavanju.

Broj dolazaka pada već treću godinu zaredom, tako da trenutačno ne prelazi 10 % broja dolazaka 2015., kada ih je bilo najviše. Naime, na vanjskim je granicama EU-a 2018. zabilježeno oko 150 000 nezakonitih prelazaka. No smanjenje broja nezakonitih dolazaka nije jamstvo za budućnost jer će se migracijski pritisak vjerojatno nastaviti. Stoga je sveobuhvatni pristup upravljanju migracijama i zaštiti granica od ključne važnosti.

Potrebne neposredne mjere

Daljnje korake potrebno je poduzeti u području sljedećih najhitnijih pitanja:

• Zapadnosredozemna ruta: potporu EU-a Maroku treba pojačati jer se broj osoba pristiglih zapadnosredozemnom rutom znatno povećao. Potrebno je nastaviti provoditi program u vrijednosti od 140 milijuna eura za potporu upravljanju granicama te ponovno pokrenuti pregovore o ponovnom prihvatu i pojednostavnjenju viznog režima s Marokom.
• Srednjosredozemna ruta: poboljšanje iznimno loših uvjeta u Libiji – valja nastaviti rad trostrane radne skupine na visokoj razini AU-a, EU-a i UN-a na oslobođenju migranata iz pritvora, olakšavanju dobrovoljnog povratka (dosada se vratilo 37 000 osoba) i evakuaciji najranjivijih skupina (evakuirano je gotovo 2 500 osoba).
• Istočnosredozemna ruta: upravljanje migracijama u Grčkoj – zbog Izjave EU-a i Turske broj dolazaka na grčke otoke i dalje je znatno manji nego prije, no ključni problemi u Grčkoj – povratak, obrada zahtjeva za azil i odgovarajući smještaj – nisu riješeni. Kako bi se poboljšalo upravljanje migracijama Grčka bi trebala brzo donijeti nacionalnu strategiju i operativne radne postupke.
• Privremena rješenja za iskrcavanje: oslanjajući se na iskustvo stečeno na temelju ad hoc rješenja iz ljeta 2018. i siječnja 2019., primjenom privremenih rješenja može se iznaći sustavniji i koordiniraniji pristup iskrcavanju. Tako bi se osigurala solidarnost i odgovornost na razini EU-a u praksi te bi se premostilo razdoblje do završetka reforme Dublinske uredbe.

Kad je riječ o migracijama, neophodno je primijeniti sveobuhvatan pristup koji obuhvaća zajedničko djelovanje s partnerima izvan EU-a, na vanjskim granicama i unutar EU-a. Pritom nije dovoljno usredotočiti se na najhitnija pitanja, već je potrebno kontinuirano i odlučno djelovati u svim aspektima sveobuhvatnog pristupa na temelju četiri stupa Europskog migracijskog programa:

1. Uklanjanje temeljnih uzroka nezakonitih migracija: tijekom protekle četiri godine migracije su postale neizostavan dio svih područja vanjskih odnosa EU-a:

• Iz Kriznog uzajamnog fonda za Afriku trenutačno se izdvajaju sredstva za više od 5,3 milijuna ranjivih osoba u sklopu osnovne pomoći, a više od 60 000 osoba primilo je pomoć u reintegraciji po povratku u matičnu zemlju.
• Borba protiv krijumčarenja i trgovine ljudima pojačana je. Europolov Europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata 2018. odigrao je ključnu ulogu u više od stotinu visokoprioritetnih slučajeva krijumčarenja, a zajednički istražni timovi bore se protiv krijumčarenja u zemljama poput Nigera.
• Kako bi se ubrzali vraćanje i ponovni prihvat, EU i dalje nastoji sklapati sporazume i dogovore o ponovnom prihvatu s partnerskim zemljama. Dosada su sklopljena 23 sporazuma i dogovora, a države članice ih sada moraju iskoristiti u potpunosti.
• Usto, Europski parlament i Vijeće trebali bi brzo donijeti Komisijin prijedlog o vraćanju kojim bi se ograničili zlouporaba i bijeg povratnika u EU.

2. Bolje upravljanje granicama: Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, osnovana 2016., danas je u središtu nastojanja EU-a da pruži potporu državama u zaštiti vanjskih granica. Komisija je u rujnu 2018. predložila da se dodatno ojača europska granična i obalna straža te Agenciji omogući stalni korpus od 10 000 službenika graničnog nadzora kako bi se osiguralo da se države članice u svakom trenutku mogu osloniti na punu operativnu potporu EU-a. Komisija poziva Europski parlament i države članice da donesu tu reformu prije izbora za Europski parlament. Kako bi se izbjegli propusti, države članice moraju se pobrinuti i da Agencija ima na raspolaganju dovoljno stručnjaka i opreme.

3. Zaštita i azil: EU će nastaviti pružati potporu izbjeglicama i raseljenim osobama u trećim zemljama, uključujući Bliski istok i Afriku, te pružati utočište osobama kojima je potrebna međunarodna zaštita. Od 2015. više od 50 000 osoba preseljeno je u okviru programa EU-a. Najvažnija lekcija migracijske krize jest to da je potrebno izmijeniti pravila EU-a o azilu i uspostaviti pravedan i prikladan sustav koji može izdržati potencijalno povećanje migracijskog pritiska u budućnosti. Komisija je donijela ključne prijedloge i snažno podržava postupan nastavak rada na svakom od njih. Prijedloge koji su blizu faze finalizacije trebalo bi donijeti prije izbora za Europski parlament. Komisija će s tim ciljem nastaviti surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem.

4. Zakonite migracije i integracija: zakoniti migracijski kanali odvraćaju migrante od nezakonitih odlazaka u Europu te su važan element u nastojanju da propisna migracija koja potječe iz potrebe postane glavni način ulaska u EU. Komisija će uskoro predstaviti sveobuhvatnu procjenu okvira EU-a za zakonitu migraciju, a države članice istovremeno bi trebale proširiti primjenu pilot-projekata za dobrovoljnu i zakonitu migraciju. Uspješna integracija osoba koje imaju pravo na ostanak ključan je element uspješne migracije pa je u razdoblju 2015. – 2017. u mjere integracije uloženo više od 140 milijuna eura proračunskih sredstava EU-a.

Dodatne informacije

Komunikacija – Izvješće o provedbi Europskog migracijskog programa

Informativni članak – Veliki pomak u području upravljanja migracijama i zaštite granica: kronologija

Informativni članak – Pregled činjenica: razbijanje mitova o migracijama

Informativni članak – Migracije: potrebne neposredne mjere

Informativni članak – Aktivnosti EU-a duž zapadnosredozemne rute

Informativni članak – Aktivnosti EU-a duž srednjosredozemne rute