Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Novinski članak14 ožujak 2018Predstavništvo u Hrvatskoj

Europska komisija reformirat će vizne politike EU-a

Komisija danas predlaže reformu zajedničke vizne politike EU-a kako bi je prilagodila novim sigurnosnim problemima, izazovima povezanima s migracijama i novim mogućnostima koje nudi tehnološki napredak. Zahvaljujući predloženim izmjenama Zakonika o...

Izvješće o provedbi viznog informacijskog sustava (VIS)

Turistički sektor, koji čini 10 % BDP-a EU-a, ima ključnu ulogu u europskom gospodarstvu. Iako su države članice EU-a među vodećim svjetskim turističkim destinacijama, dugotrajni i složeni postupci mogu odvratiti turiste od putovanja u Europu, što ulaganja i potrošnju preusmjerava na druge zemlje i negativno utječe na gospodarstvo EU-a. Istovremeno, potrebno je održati ravnotežu između pogodnosti putovanja s vizom i boljeg upravljanja migracijama, sigurnošću i granicama kako bi se na prikladan način prevladali sadašnji i budući sigurnosni i migracijski izazovi.

Današnje izmjene Zakonika o vizama prvi su korak reformi zajedničke vizne politike EU-a, a u proljeće će biti predstavljen prijedlog za ažuriranje Viznog informacijskog sustava (VIS).

Jednostavniji, brži i sigurniji postupci

Danas predloženim ažuriranjem žele se modernizirati i pojednostavniti zajednička pravila EU-a o vizama, olakšati postupak izdavanja viza i za zakonite putnike i za države članice te istovremeno ojačati sigurnosni standardi postupka izdavanja viza.

  • Brži i fleksibilniji postupci: rok za odlučivanje o zahtjevima za izdavanje vize skratit će se s 15 na 10 dana. Putnici će moći podnijeti zahtjeve do šest mjeseci prije planiranog putovanja, umjesto sadašnja tri mjeseca, te ih ispuniti i potpisati u elektroničkom obliku.

  • Vize za višekratni ulazak s duljim rokom valjanosti: na vize za višekratni ulazak primjenjivat će se usklađena pravila kako bi se učinkovitije sprečavalo „trgovanje vizama” te snizili troškovi i uštedjelo vrijeme državama članicama i putnicima koji često putuju. Takve vize za višekratni ulazak izdavat će se provjerenim i redovitim putnicima s kojima postoji pozitivno prethodno iskustvo u pogledu izdavanja viza u razdoblju koje će se postupno povećavati od jedne do pet godina. Temeljito će se i redovito provjeravati ispunjavaju li putnici uvjete ulaska.

  • Kratkotrajne vize na vanjskim granicama: kako bi se olakšali kratkotrajni turistički boravci, državama članicama bit će dopušteno izdavanje viza za jedan ulazak izravno na vanjskim kopnenim i morskim granicama u okviru kratkotrajnog i sezonskog programa te uz stroge uvjete. Te će vize vrijediti za boravak od najviše sedam dana isključivo u državi članici izdavateljici.

  • Dodatna sredstva za povećanje sigurnosti: s obzirom na znatno povećanje troškova obrade tijekom proteklih godina, vizna pristojba, koja nije rasla od 2006., blago će se povisiti (sa 60 EUR na 80 EUR). Tim će se povišenjem državama članicama omogućiti da zadrže odgovarajući broj konzularnih službenika diljem svijeta kako bi postrožile sigurnosne provjere te unaprijedile informatičku opremu i softver, a podnositeljima zahtjeva za vizu neće predstavljati prepreku.

Vizna politika kao sredstvo za bolju suradnju u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata

Potaknuta pozivima čelnika EU-a u lipnju 2017., Komisija nastoji i pojačati zajedničke napore EU-a u pogledu vraćanja i ponovnog prihvata boljim iskorištavanjem prednosti zajedničke vizne politike EU-a. Komisija predlaže novi mehanizam za primjenu strožih uvjeta pri obradi zahtjeva za vizu ako partnerska zemlja ne surađuje dovoljno na ponovnom prihvatu nezakonitih migranata, uključujući putnike koji su zakonito ušli s važećom vizom, ali su prekoračili njezin rok valjanosti. Na temelju novih pravila Komisija će redovito ocjenjivati suradnju zemalja izvan EU-a u pogledu vraćanja. Ako to bude bilo potrebno, Komisija se može s državama članicama odlučiti na restriktivniju provedbu određenih odredbi Zakonika o vizama, među ostalim u pogledu najdužeg roka za obradu zahtjeva, razdoblja valjanosti izdanih viza, visine vizne pristojbe i oslobođenja od plaćanja te pristojbe za određene putnike kao što su diplomati.

Jačanje sigurnosnih provjera

Komisija će ove godine u proljeće iznijeti prijedlog za reviziju Viznog informacijskog sustava (VIS), baze podataka u koju se unose zahtjevi za izdavanje vize i osobni podaci podnositelja zahtjeva. Reformom se službenicima za vize i službenicima graničnog nadzora želi olakšati obavljanje brzih i učinkovitih provjera podnositelja zahtjeva za vizu. Riješit će se i još jedan problem nedostatka informacija na razini EU-a tako što će se nacionalnim tijelima omogućiti pristup i razmjena informacija u vezi s vizama za dugotrajni boravak i dokumentima o boravku za sigurnosne potrebe i potrebe upravljanja granicama.

Glavne odredbe uključivat će obvezne provjere zahtjeva za izdavanje vize u relevantnim bazama podataka u području sigurnosti i migracija te mjere za osiguravanje potpune interoperabilnosti VIS-a i baza podataka na razini EU-a, kao što su novoosnovani sustav ulaska/izlaska, Schengenski informacijski sustav (SIS) i Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS) putem jedinstvenog portala za pretraživanje.

O digitalnim vizama

Komisija će do kraja 2018. započeti studiju izvedivosti i raspravu s Europskim parlamentom i državama članicama o tome kako se postupak podnošenja zahtjeva za vizu može u potpunosti digitalizirati.

Kontekst

Zajedničkom viznom politikom EU-a olakšava se putovanje u EU u turističke ili poslovne svrhe te pridonosi EU-ovu gospodarstvu i rastu, međuljudskim kontaktima i kulturnim razmjenama. Samo 2016. izdano je skoro 14 milijuna schengenskih viza za kratkotrajni boravak (vidjeti najnovije statističke podatke o schengenskim vizama).

Trenutačno je za 105 zemalja i subjekata izvan EU-a potrebna viza za putovanje u schengensko područje (potpuni popis dostupan je ovdje). Općenito, viza za kratkotrajni boravak koju izda jedna od schengenskih država nositelju daje pravo da putuje kroz 26 schengenskih država do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.

Od stupanja na snagu Zakonika o vizama 2010. okruženje vizne politike drastično se promijenilo. Tijekom posljednjih godina EU je suočen s novim migracijskim i sigurnosnim izazovima. U rujnu 2017. Komisija je najavila da će iznijeti ideje o tome kako unaprijediti zajedničku viznu politiku EU-a. U svojem programu rada za 2018. potvrdila je da će predložiti reviziju Zakonika o vizama te istovremeno povući prijedlog o istom pitanju koji je u postupku donošenja.

Osim toga, EU unapređuje svoje informacijske sustave za upravljanje granicama kako bi riješio problem nedostatka informacija i pojačao unutarnju sigurnost. Buduća revizija VIS-a bit će, uz nedavno uvođenje sustava ulaska/izlaska (EES) i europskog sustava za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), još jedan ključni element za uspostavu interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a.

Pojedinosti

Datum objave
14 ožujak 2018
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj