Iako prima na znanje da je Sud ove godine odlučio izmijeniti svoje mišljenje o pravilnosti rashoda, Komisija pozdravlja ocjenu suda u pogledu proračuna EU u više ključnih područja politika. Primjerice, u području kohezije i prirodnih resursa, koje obuhvaća i poljoprivredu, proračunska sredstva potrošena su na pravilniji način nego prethodne godine.
U 2019. prirodni resursi i administrativni rashodi činili su 55 % rashoda obuhvaćenih revizijom. U tim je područjima procijenjena stopa pogreške koju je utvrdio Sud bila čak i niža od praga značajnosti koji je taj sud odredio. To je prag iznad kojega bi revizori zaključili da u rashodima postoji znatna stopa pogreške. Stopa pogreške koju je Sud procijenio za rashode EU-a općenito je i dalje stabilna u usporedbi s prošlom godinom.
Povjerenik za proračun i administraciju Johannes Hahn izjavio je: Europska komisija poštuje najviše standarde transparentnosti i odgovornosti te se zalaže za to da se svaki cent troši u skladu s pravilima i pravnim odredbama. Komisija usto i dalje poštuje najviše standarde u pogledu uspješnosti jer neprekidno procjenjuje i provjerava napreduju li programi prema ostvarenju postavljenih ciljeva i jesu li i dalje u skladu s političkim prioritetima. Sveobuhvatni pristup i metodologija koje primjenjuju Europska komisija i izvršni partneri u državama članicama u skladu s načelom podijeljenog upravljanja omogućuju nam da se pouzdajemo u svoje sustave upravljanja i kontrole te u djelotvornost provedbe svojih programa potrošnje. U konačnici, riječ je o zaštiti novca poreznih obveznika. Nastavit ćemo poboljšavati pristup koji se temelji na procjeni rizika uključivanjem preporuka Suda u naš višegodišnji okvir te istodobno nastojati održati osjetljivu ravnotežu između kontrola, administrativnog opterećenja, troškova, pojednostavnjenja i učinkovitosti.
Komisija do kraja tekućeg višegodišnjeg financijskog razdoblja nastavlja raditi u istom smjeru, a tako će nastaviti i od 2021., kada započinje novi dugoročni proračun. Napori Komisije i dalje će se usmjeravati u četiri glavna područja:
1. Suradnja s državama članicama i izvršnim partnerima kako bi se zajamčilo da svaki euro bude potrošen u skladu s pravilima.
Proračun EU-a izvršava se u složenom okruženju s različitim partnerima u mnogim zemljama. Unutar EU-a naše države članice suodgovorne su za upravljanje oko 75 % proračuna EU-a i imaju ključnu ulogu u područjima politika kao što su rashodi za koheziju i poljoprivredu, u kojima većinu sredstava usmjeravaju nacionalna i regionalna upravljačka tijela.
Komisija je uvela stroga pravila za dobro i djelotvorno upravljanje sredstvima. S državama članicama surađujemo kako bismo zajamčili da se proračun troši u skladu s tim pravilima i da se sav novac iz proračuna EU-a usmjeri u područja u kojima je najpotrebniji.
Kako ne bi bilo pogrešaka, države članice trebaju pravodobno otkriti, prijaviti i ispraviti nepravilnosti i tako izbjeći opasnost od gubitka sredstava na koja bi imale pravo.
2. Iskorištavanje svakog eura
Za Komisiju je od ključne važnosti da svaki euro iz proračuna EU-a ostvari najbolje moguće rezultate u svim područjima politika. Zbog toga ulažemo velike napore ne samo da se proračun EU-a troši u skladu s pravilima, već i da se iz njega financiraju projekti koji su usmjereni na izazove u cijelom EU-u i koji utječu na velik broj građana.
U području istraživanja, primjerice, u okviru programa Obzor 2020. do kraja 2019. više od 23 000 organizacija dobilo je pristup rizičnom financiranju, zajedno s 5522 visokokvalitetna istraživačka projekta u okviru Europskog istraživačkog vijeća i 44 000 inovacija koje uključuju prototipove i aktivnosti ispitivanja. Program Galileo, s 26 satelita u orbiti, pridonosi poboljšanju preciznosti i pouzdanosti lokacijskih usluga na pametnim telefonima više od 1 milijarde korisnika u svijetu.
Dodana vrijednost EU-a zauzima središnje mjesto i u Komisijinu prijedlogu dugoročnog proračuna za razdoblje 2021. – 2027., u okviru kojega se nastoje utvrditi jasniji ciljevi s većim naglaskom na rezultatima. Cilj je olakšati praćenje i mjerenje rezultata i prema potrebi provesti izmjene. Očekuje se da će se tako dodatno poboljšati način na koji se troši proračun EU-a.
3. Jednostavnijim pravilima do veće učinkovitosti financijskih sredstava EU-a
Komisija posljednjih godina radi na daljnjem pojednostavnjenju pravila potrošnje proračuna EU-a jer jednostavnija pravila znače lakši pristup sredstvima i manje pogrešaka u upravljanju.
To je također u središtu Komisijina prijedloga sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a. Komisija je iznijela ideje za pojednostavnjenje pravila o potrošnji proračunskih sredstava EU-a i očekuje da će konkretne ideje biti uključene u konačni dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu i instrumentu NextGenerationEU.
4. Povrat nepravilno potrošenih sredstava EU-a
Budući da upravlja proračunom EU-a, Komisija želi zajamčiti da nakon zaključenja određenog programa i provedbe svih kontrola preostali rizik za proračun EU-a bude niži od 2 %, razine koju Sud smatra značajnom.
Komisija stoga prati izvršenje proračuna EU-a na terenu. Ako se utvrdi da države članice ili krajnji korisnici sredstva EU-a troše nepravilno, Komisija radi zaštite proračuna EU-a može zatražiti i dobiti povrat sredstava. Komisija procjenjuje da će u 2019. nakon ispravaka i povrata (u iznosu od 1,5 milijardi eura u 2019.) preostali rizik od pogreške za proračun EU-a biti niži od 1 %. Više informacija nalazi se ovdje.
Pojedinosti
- Datum objave
- 10. studenoga 2020.
- Autor
- Predstavništvo u Hrvatskoj