Glavni sadržaj
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj
Informativni članak19. srpnja 2023.Predstavništvo u HrvatskojPredviđeno vrijeme čitanja: 7 min

EU pred UN-om predstavio pregled provedbe Programa održivog razvoja do 2030.

Europska unija predstavila je u Ujedinjenim narodima u New Yorku svoj prvi dobrovoljni pregled provedbe Programa održivog razvoja do 2030. U pregledu se naglašava posvećenost Europske unije Programu održivog razvoja do 2030. i njegovim ciljevima.

United nations and European union

Zaključci su kako unutarnje i vanjsko djelovanje EU-a doprinose ostvarivanju 17 ciljeva održivog razvoja – u Uniji, ali i u partnerskim zemljama svijeta. Pregled analizira napredak i stečena iskustva, razmatrajući kako dodatno ubrzati provedbu Programa održivog razvoja do 2030. na razini EU-a.

Europska komisija sveobuhvatno provodi Program održivog razvoja do 2030., a ciljevi održivog razvoja dio su svih Komisijinih prijedloga, politika i strategija, kao i godišnjih programa rada Komisije. Ovo se posebno odražava u ključnim inicijativama poput europskog zelenog plana i instrumenta NextGenerationEU, s velikim financijskim sredstvima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, za reforme i ulaganja koja podupiru ciljeve održivog razvoja. Europska komisija uključila je ciljeve održivog razvoja i u europski semestar, okvir EU-a za koordinaciju gospodarske i fiskalne politike.

Institucije EU-a, nacionalna, regionalna i lokalna tijela, socijalni partneri i civilno društvo imaju važnu ulogu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja.

„Iskorjenjivanje siromaštva, načelo da nitko ne smije biti zapostavljen i borba protiv diskriminacije i nejednakosti u svijetu glavni su prioriteti Europe. Intenzivno ćemo surađivati sa svim našim partnerima kako bismo postigli napredak u tim područjima. Na sastanku na vrhu koji će se u rujnu održati u New Yorku moramo izraditi plan za postizanje pravednijeg i održivijeg svijeta. Dugujemo to budućim generacijama,“ izjavila je Ursula von der Leyen, Predsjednica Europske komisije.

Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja u Europskoj uniji

Prema najnovijim podacima Eurostata, EU je postigao napredak u ostvarivanju većine ciljeva održivog razvoja, no nije jednako napredovao u svim područjima. Najbolji rezultati ostvareni su u osiguravanju dostojanstvenog rada i gospodarskog rasta, smanjenju siromaštva i ostvarivanju mira, sigurnosti i uključivih društava i institucija.

Kad je riječ o obrazovanju i osposobljavanju (4. cilj održivog razvoja), EU je postigao velik napredak u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, smanjenju broja osoba koje su rano napustile školovanje, promicanju programa naukovanja u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te povećanju udjela osoba s tercijarnim obrazovanjem.

Kod dostojanstvenog rada za sve i gospodarskog rasta (8. cilj održivog razvoja), gospodarstvo EU-a zabilježilo je snažan i stalan rast u razdoblju od 2014. do 2019. U tom je razdoblju otvoreno više od 14,5 milijuna radnih mjesta. Pozitivan trend usporio se 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19, ali gospodarstvo EU-a potaknuto europskim planom oporavka snažno se oporavilo 2021. i 2022. To je vidljivo i na tržištu rada, na kojem je stopa zaposlenosti u EU-u dosegnula rekordnu razinu od 74,6 %.

Unija je nedavno postigla dogovor o novom regulatornom okviru i okviru politika za ambiciozniju klimatsku politiku kako bi mogla brže napredovati u ostvarivanju 13. cilja održivog razvoja koji se odnosi na klimu.

Kad je riječ o suzbijanju diskriminacije (10. i 16. cilj održivog razvoja), Komisija je donijela Akcijski plan EU-a za borbu protiv rasizma, strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma, Strategiju o ravnopravnosti LGBTIQ osoba, Strategiju EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života i Strategiju o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.

Kako bi doprinijela miroljubivim i uključivim društvima (16. cilj održivog razvoja), Komisija je kreirala strategiju za sigurnosnu uniju kojom se nastoji suzbiti nasilje, zlostavljanje, trgovina ljudima, organizirani kriminal i terorizam.

Međutim, vanjski šokovi otežali su oporavak nakon pandemije i napredak u održivom razvoju – u EU-u i u svijetu. Od 2020. ciljevi održivog razvoja sporije se ostvaruju zbog višestrukih kriza, a već ostvareni napredak u nekim se slučajevima pokazao reverzibilnim. Oko mnogih ciljeva održivog razvoja potreban je veći napredak, posebno onih povezanih s klimom i sa zaštitom i održivim korištenjem prirodnih resursa. Ciljeve održivog razvoja treba još brže provoditi, pri čemu posebnu pažnju treba obratiti na osobe u ranjivom položaju.

Potpora partnerima u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja u svijetu

Iskorjenjivanje siromaštva, borba protiv diskriminacije i nejednakosti te načelo da se nikoga ne zapostavi u središtu su međunarodnih partnerstava EU-a, što znači da je vanjsko djelovanje EU-a usmjereno na ciljeve održivog razvoja. EU s međunarodnim partnerima pomaže poticanju rasta i održivog razvoja i kroz trgovinske i gospodarske sporazume. Kao najveći donator službene razvojne pomoći u svijetu, EU pomaže onima kojima je pomoć najpotrebnija. Prema preliminarnim podacima OECD-a, EU i države članice 2022. osigurali su 92,8 milijardi EUR službene razvojne pomoći, što je 43 % ukupne službene razvojne pomoći u svijetu. Kako bi se ublažila globalna kriza opskrbe hranom, koja se produbila zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu, EU i države članice zajedno su kao Tim Europa mobilizirali oko 18 milijardi EUR za razdoblje 2021. – 2024. Od toga je 7 milijardi EUR bespovratnih sredstava isplaćeno 2022., a polovina tog iznosa upućena je u Afriku i na Bliski istok, najpogođenije regije.

U okviru svojih međunarodnih partnerstava EU napreduje u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja paralelno s promicanjem prioriteta Unije, uz usporednu zelenu i digitalnu tranziciju. EU je u prosincu 2021. pokrenuo Global Gateway, strategiju za mobilizaciju održivih ulaganja u infrastrukturu i poticajno okruženje u partnerskim zemljama. Ta će strategija izravno pridonijeti napretku u postizanju niza međusobno povezanih ciljeva održivog razvoja, posebno ulaganjima u prometnu, energetsku i digitalnu infrastrukturu te zdravstvo i obrazovanje. U okviru pristupa Tima Europa EU i njegove države članice namjeravaju do 2027. mobilizirati do 300 milijardi EUR za javna i privatna ulaganja kako bi se premostio jaz u financiranju ciljeva održivog razvoja.

Do 2027. najmanje 20 % proračuna od 79,5 milijardi EUR u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa pridonijet će ljudskom razvoju i načelu da nitko ne bude zapostavljen. Ta će sredstva biti namijenjena najsiromašnijim i najranjivijim osobama i osobama u kriznim situacijama i usmjerit će se u područja zdravstva (3. cilj održivog razvoja), obrazovanja (4. cilj), socijalne zaštite (1. cilj) i rodne ravnopravnosti (5. cilj). Obrazovanje je ključno za iskorjenjivanje siromaštva i postizanje ciljeva održivog razvoja. EU posebnu pozornost posvećuje poboljšanju pristupa kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju u području vještina, među ostalim za djevojčice, najsiromašniju djecu i djecu s invaliditetom. Udio sredstava za obrazovanje povećat će se sa 7 % na najmanje 10 % proračuna EU-a za međunarodna partnerstva.

Kako bi naglasila predanost EU-a ciljevima održivog razvoja, uključivom multilateralizmu i načelu da nitko ne bude zapostavljen, povjerenica za međunarodna partnerstva Jutta Urpilainen danas je na političkom forumu na visokoj razini objavila dvije novosti o financiranju. EU će dati doprinos od 30 milijuna EUR dijelu Zajedničkog fonda za ciljeve održivog razvoja namijenjenom digitalnoj transformaciji za njegovu provedbenu fazu 2022. – 2025. Osim toga, povjerenica je najavila financiranje višepartnerskog uzajamnog fonda Partnerstva Ujedinjenih naroda za prava osoba s invaliditetom u iznosu od 5 milijuna EUR.

 

Stečena iskustva i planovi za budućnost

Korisna stečena iskustva temelj su novih nastojanja da se ubrza provedba ciljeva održivog razvoja u Uniji i u okviru njezinih međunarodnih partnerstva. Planiraju se sljedeći daljnji koraci:

  • EU će nastaviti predano raditi na tome da se, u skladu s revidiranim okvirom za bolju regulativu, njegovim zakonodavnim prijedlozima i dalje doprinosi postizanju ciljeva održivog razvoja.
  • EU će se dodatno angažirati na poboljšanju informiranja o provedbi ciljeva održivog razvoja u svim relevantnim programima Unije.
  • EU će nastaviti ostvarivati konkretna poboljšanja u praćenju ciljeva održivog razvoja, posebno suzbijanjem vanjskih učinaka prelijevanja i boljim uključivanjem ciljeva održivog razvoja u svoja glavna izvješća.  
  • EU će nastaviti aktivno uključivati ciljeve održivog razvoja u provedbu vodećih inicijativa strategije Global Gateway i ulaganja u održivu infrastrukturu te će intenzivirati nastojanja da se mobilizira potpora privatnog sektora za ciljeve održivog razvoja.
  • EU će se u svojem vanjskom djelovanju dodatno angažirati na uklanjanju nejednakosti.
  • Europski gospodarski i socijalni odbor te Odbor regija i dalje će imati ključnu ulogu platformi za redovite razmjene informacija s dionicima o provedbi ciljeva održivog razvoja.

Kontekst

Dobrovoljni pregled napretka u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja središnji je instrument odgovornosti koji su prihvatile sve zemlje u Programu održivog razvoja do 2030. Cilj mu je olakšati razmjenu priča o uspjehu, primjera dobre prakse i stečenih iskustava kao i raspravu o neriješenim problemima kako bi se ubrzala provedba Programa održivog razvoja do 2030.

Dobrovoljni pregledi napretka osnova su za redovite preglede napretka koje provodi Politički forum na visokoj razini pod pokroviteljstvom Gospodarskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda. Svih 27 država članica EU-a podnijelo je UN-u nacionalne dobrovoljne preglede napretka.

 

Više informacija

Prvi dobrovoljni pregled napretka EU-a u provedbi Programa održivog razvoja do 2030.

Internetske stranice o ciljevima održivog razvoja

NextGenerationEU

 

Pojedinosti

Datum objave
19. srpnja 2023.
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj