Državna potpora: Komisija postupno ukida privremeni okvir za državne potpore u kontekstu pandemije bolesti COVID-19

Europska komisija postupno ukida privremeni okvir za državne potpore u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, koji je donesen 19. ožujka 2020. i posljednji put izmijenjen 18. studenoga 2021., kojim se državama članicama omogućuje otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu u kontekstu pandemije koronavirusa. Privremeni okvir za državne potpore u kontekstu pandemije bolesti COVID neće se produljiti nakon isteka trenutačnog roka 30. lipnja 2022. za većinu dostupnih instrumenata. Postojeći plan za postupno ukidanje i prelazak neće se promijeniti, uključujući mogućnost da države članice do 31. prosinca 2022., odnosno 31. prosinca 2023., osiguraju posebne mjere potpore za ulaganja i solventnost, kako je već najavljeno u studenome prošle godine.

Izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager izjavila je: Od samog početka pandemije, privremeni okvir za državne potpore u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 omogućio je državama članicama da pruže pravodobnu, ciljanu i razmjernu potporu poslovnim subjektima kojima je bila potrebna, uz istodobno očuvanje jednakih uvjeta na jedinstvenom tržištu i održavanje horizontalnih uvjeta koji se primjenjuju na sve.

Njime je državama članicama omogućeno brzo i učinkovito djelovanje kako bi se pomoglo poduzećima pogođenima krizom, a istodobno se osiguralo da se potpora pruži samo onima kojima je zaista potrebna.

Komisija je u kontekstu pandemije koronavirusa do danas donijela više od 1300 odluka, pri čemu je odobrila gotovo 950 nacionalnih mjera u procijenjenom ukupnom odobrenom iznosu državne potpore od gotovo tri bilijuna eura *. Sve dosad odobrene potpore bile su nužne i razmjerne. Naravno, iznos potpore koji su prijavile države članice a odobrila Komisija nije nužno jednak stvarno potrošenoj potpori. Na temelju podataka koje su dostavile države članice, u razdoblju od sredine ožujka 2020. do kraja lipnja 2021. od više od tri bilijuna eura pomoći odobrene tijekom tog razdoblja potrošeno je oko 730 milijardi eura.

Najvažnije je da je Komisija u sklopu privremenog okvira osmislila niz horizontalnih pravila u okviru kojih se uvažavala raznolikost opcija koje države članice preferiraju kako bi poduprle svoja gospodarstva. Tim je okvirom pružena potpora poslovnim subjektima svih veličina i potencijalno iz svih sektora gospodarstva, uključujući, među ostalim, mala i srednja poduzeća, zračne prijevoznike i poljoprivrednike te subjekte uključene u istraživanja povezana s bolešću COVID-19 i organizatore događanja.

Nakon više od dvije godine napokon svjedočimo općenitom poboljšanju stanja oko zdravstvene krize u Europi, pri čemu je broj zaraženih bolešću COVID-19 pod kontrolom, a stopa procijepljenosti razmjerno je visoka. Postupnim ukidanjem mjera ograničavanja europsko gospodarstvo poduzima prve korake prema izlasku iz zdravstvene krize. Komisija je u Komunikaciji o sljedećim koracima kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 navela da to ublažavanje pravila veliko olakšanje i za naša gospodarstva, ali da ipak moramo ostati oprezni.

Poboljšanje gospodarske situacije zbog ublažavanja ograničenja glavni je razlog zbog kojeg smo odlučili ne produljiti privremeni okvir za državne potpore u kontekstu pandemije bolesti COVID nakon 30. lipnja 2022., uz iznimku mjera potpore za ulaganja i solventnost, koje će biti na snazi do 31. prosinca 2022., odnosno 31. prosinca 2023., kako je već predviđeno postojećim pravilima. Ta su dva instrumenta doista vrlo važna za ponovno pokretanje gospodarstva i privlačenje privatnih ulaganja za brži, zeleniji i digitalniji oporavak te bi stoga trebala ostati na raspolaganju državama članicama dulje od ostalih mjera.

Željela bih naglasiti i da će postupno ukidanje biti progresivno i koordinirano te da se pogođenim poduzećima neće odjednom ukinuti potrebna potpora. Privremenim okvirom za državne potpore u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 već je predviđena fleksibilna tranzicija do 30. lipnja 2023., posebno za konverziju i restrukturiranje dužničkih instrumenata (npr. jamstva, zajmovi, povratni predujmovi) u druge oblike potpore, kao što su izravna bespovratna sredstva, uz jasne zaštitne mjere. Tijekom postupnog ukidanja mjera spremni smo državama članicama pružiti sve potrebne smjernice i potporu. Naposljetku, Komisija će nastaviti pomno pratiti razvoj događaja te će, u slučaju potrebe, ponovno brzo djelovati.

Iako nam je svima drago što izlazimo iz ove disruptivne pandemije, svjesni smo i da je pozitivne signale oporavka zasjenio rat u Europi. Ukrajinci plaćaju najveći trošak ruskog besmislenog i nezakonitog rata agresije protiv njihove zemlje. To istovremeno stvara još jedan poremećaj u europskom gospodarstvu i ozbiljno utječe na oporavak. Iako nastavljamo koordinirati napore za daljnju potporu Ukrajini i njezinu narodu te uvodimo stroge sankcije Ruskoj Federaciji za ovaj okrutan i nemilosrdan rat, istovremeno pokušavamo ublažili gospodarski učinak ove geopolitičke krize na teško pogođena poduzeća i sektore. Međutim, svaka je kriza različita i zahtijeva ciljane instrumente.

Zbog toga je Komisija donijela privremeni okvir za krize kojim se državama članicama pruža odgovarajući paket instrumenata za suočavanje s posljedicama aktualne geopolitičke krize, čime se osigurava dostupnost odgovarajuće razine potpore poduzećima i sektorima koji su teško pogođeni. Bit će na snazi do 31. prosinca 2022., a Komisija će prije tog datuma procijeniti treba li ga produljiti, pri čemu će se sadržaj i područje primjene okvira preispitivati s obzirom na kretanja na energetskim tržištima, drugim tržištima ulaznih materijala i s obzirom na opću gospodarsku situaciju.

Osim toga, u skladu s postojećim pravilima EU-a o državnim potporama, državama članicama stalno su na raspolaganju mnoge druge mogućnosti, kao što su mjere za naknadu izravno pretrpljene štete poduzećima zbog izvanrednih okolnosti ili mjere kojima se poduzećima pomaže da se nose s manjkom likvidnosti i kojima je potrebna hitna potpora za sanaciju.

Mogućnosti koje će, uz novi privremeni okvir za krize, državama članicama ostati dostupne i nakon postupnog ukidanja privremenog okvira za državne potpore u kontekstu pandemije bolesti COVID-19.

Kontekst

Privremeni okvir za državne potpore u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 donesen je 19. ožujka 2020. i prvi je put izmijenjen 3. travnja 2020., čime su povećane mogućnosti za državnu potporu istraživanjima, testiranju i proizvodnji proizvoda bitnih za suzbijanje širenja koronavirusa te za očuvanje radnih mjesta i daljnju potporu gospodarstvu. Komisija je 8. svibnja 2020. donijela drugu izmjenu, kojom se područje primjene privremenog okvira u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 proširilo na mjere dokapitalizacije i potporu u obliku podređenog duga. Komisija je 29. lipnja 2020. donijela treću izmjenu, kojom se proširilo područje primjene privremenog okvira u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 radi dodatne potpore mikropoduzećima, malim i novoosnovanim poduzećima te radi poticanja privatnih ulaganja. Komisija je 13. listopada 2020. produljila privremeni okvir u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 do 30. lipnja 2021. (s iznimkom mjera dokapitalizacije koje su mogle biti odobrene do 30. rujna 2021.) i omogućila državama članicama da pokriju dio nepokrivenih fiksnih troškova poduzeća pogođenih krizom. Komisija je 28. siječnja 2021. donijela petu izmjenu kojom se proširuje područje primjene privremenog okvira u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 povećanjem gornjih granica utvrđenih u njemu i omogućivanjem konverzije određenih otplatnih instrumenata u izravna bespovratna sredstva do kraja 2022. Komisija je 18. studenoga 2021. produljila privremeni okvir u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 do 30. lipnja 2022. i uvela dvije nove mjere za stvaranje izravnih poticaja za buduće mjere potpore za privatna ulaganja i solventnost za dodatno ograničeno razdoblje.

Države članice mogu primjenjivati sve elemente privremenog okvira do 30. lipnja 2022. Nakon tog datuma države članice i dalje mogu konvertirati zajmove u ograničene iznose potpore u obliku izravnih bespovratnih sredstava, primjenjujući uvjete iz privremenog okvira, ako je tako predviđeno u njihovim nacionalnim programima. Takva se konverzija pod strogim uvjetima može upotrijebiti za otpis zajmova ili njihovih dijelova u korist zajmoprimaca koji ih nisu u mogućnosti otplatiti. Isto tako, države članice mogu imati programe kojima se omogućuje restrukturiranje zajmova, na primjer produljenjem njihova trajanja ili snižavanjem primjenjivih kamatnih stopa, uz određena ograničenja. Nadalje, potpora ulaganjima u cilju održivog oporavka bit će moguća do 31. prosinca 2022., a potpora solventnosti do 31. prosinca 2023.

Dodatne informacije

Poveznica na neslužbeni dokument: Potpora likvidnosti i druge mogućnosti za potporu poduzećima na temelju Privremenog okvira u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 nakon 30. lipnja 2022.

*Ažurirano 12. svibnja u 16:30