Skip to main content
Logotip Europske komisije
Predstavništvo u Hrvatskoj
Informativni članak26 siječanj 2022Predstavništvo u Hrvatskoj

Budućnost Europe: Europljani smatraju da su klimatske promjene najveći izazov za EU

Europski parlament i Komisija danas objavljuju posebno istraživanje Eurobarometra o budućnosti Europe, koje su zajedno naručili.

Budućnost Europe: Europljani smatraju da su klimatske promjene najveći izazov za EU

Europski parlament i Komisija danas objavljuju posebno istraživanje Eurobarometra o budućnosti Europe, koje su zajedno naručili.

 – Čak 90 % mladih Europljana (u dobi od 15 do 24 godine) misli da borba protiv klimatskih promjena može doprinijeti njihovom zdravlju i dobrobiti, a s njima se slaže i 87 % svih ispitanika.

– 81 % ispitanika izjavilo je da su sretni što žive u EU-u.

– 68 % Europljana smatra da je EU stabilna točka u nemirnom svijetu, a 67 % da europski projekt mladima nudi svijetlu budućnost.

Budućnost Europe

Na početku 2022., proglašene Europskom godinom mladih, u ovoj se anketi ističu stajališta mladih Europljana o izazovima s kojima se suočava Europska unija, uz ključnu ulogu koju mladi imaju na konferenciji o budućnosti Europe.

Prema današnjem istraživanju Eurobarometra 91 % osoba u dobi od 15 do 24 godine misli da borba protiv klimatskih promjena može doprinijeti njihovom zdravlju i dobrobiti, a s njima se slaže i 84 % ispitanika starijih od 55 godina. Gotovo polovina Europljana (49 %) smatra klimatske promjene glavnim globalnim izazovom koji utječe na budućnost EU-a. Velika većina podupire i okolišne ciljeve europskog zelenog plana: 88 % Europljana smatra da je važno povećati udio energije iz obnovljivih izvora u europskom gospodarstvu i postići veću energetsku učinkovitost, dok 80 % njih smatra da je važno da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. i da se promiče rast tržišta vozila s nultim i niskim emisijama.

Osim toga, ispitanici su kao izazove za budućnost EU-a istaknuli zdravlje (što je spomenulo 34 % ispitanika) te prisilnu migraciju i raseljavanje (što je spomenulo oko 30 % njih).

Smatraju da će usporediv životni standard (za koji se opredijelilo 31 % ispitanika) i zajednička zdravstvena politika (za koju se opredijelilo 22 %) najviše doprinijeti budućnosti Europe. Vrlo važnima smatraju se i veća solidarnost među državama članicama (21 %) i energetska neovisnost (20 %).

Prednosti, izazovi i vrijednosti EU-a

Na pitanje s kojim se izazovima suočava EU najčešći su odgovori bili socijalna nejednakost (36 %), nezaposlenost (32 %) i pitanje migracija (31 %). Zaštitu okoliša i klimatske promjene ispitanici ne smatraju samo globalnim izazovima, nego i izazovima za EU: 32 % smatra ih važnim pitanjem.

Glavnom prednošću EU-a Europljani smatraju demokraciju, ljudska prava i vladavinu prava (27 %), nakon čega slijedi gospodarska, industrijska i trgovinska moć EU-a (25 %).

Prema mišljenju ispitanika, vrijednosti koje EU najbolje utjelovljuje u usporedbi s drugim zemljama jesu mir (49 %), sloboda mišljenja (47 %), socijalna jednakost i solidarnost (45 %) te tolerancija i otvorenost prema drugima (44 %).

Život u Europskoj uniji

Velika većina Europljana sretna je što živi u EU-u (81 %) i u svojoj zemlji (89 %) te su zadovoljni obiteljskim životom (89 %).

Konferencija o budućnosti Europe

Oko 43 % Europljana izjavilo je da je glavna prednost uključivanja mlađe generacije u konferenciju to što će se raspravljati o pitanjima koja su važna za njih, a kao druge prednosti ističu i njihovu energiju i motivaciju za reforme i promjene (tu prednost istaknulo je 35 % ispitanika) i odlučnost da se riješe aktualna društvena pitanja važna za budućnost Europe (tu prednost istaknulo je 33 % ispitanika).

Europski građani s interesom sudjeluju u konferenciji o budućnosti Europe. Dok je 59 % spremno sudjelovati tako da odgovore na anketu, gotovo svaki drugi (46 %) može zamisliti da sudjeluje u događanjima u svojoj blizini. Osim toga, zainteresirani su i za sudjelovanje u internetskim savjetovanjima (40 %), predstavljanje ideja i prijedloga europskim i nacionalnim političarima (39 %) te sudjelovanje u europskim kulturnim i sportskim događanjima povezanima s konferencijom (39 %).

Općenito, ključnim pitanjima konferencije smatraju klimatske promjene i okoliš (44 %), zdravlje (40 %) te snažnije gospodarstvo, socijalnu pravdu i radna mjesta (40 %).

Od konferencije očekuju konkretne rezultate, a motivacija većine njih (53 %) ovisi o tome koliki je stvarni učinak njihovog sudjelovanja.

Glas građana u EU-u

Čak 90 % Europljana slaže se da bi se glas građana EU-a trebao više uzimati u obzir pri donošenju odluka koje se odnose na budućnost Europe, dok 55 % njih smatra da je glasanje na europskim izborima jedan od najučinkovitijih načina da se njihov glas uzme u obzir pri donošenju odluka na razini EU-a.

Kontekst

Uz europske panele građana i građanki, na kojima se donose preporuke za konferenciju, današnje posebno istraživanje Eurobarometra br. 517 „Budućnost Europe” pruža uvid i u gledišta i stavove Europljana o njoj te u glavne izazove s kojima se suočava naša Unija.

Istraživanje, koje su naručili Europski parlament i Europska komisija, provedeno je od 16. rujna do 17. listopada 2021. (izdanje EB 96.1) u 27 država članica. Uživo je provedeno oko 26 530 intervjua, a istraživanje je dopunjeno i internetskim intervjuima kad je to bilo nužno zbog pandemije.

Svi Europljani mogu podijeliti svoje ideje o oblikovanju naše zajedničke budućnosti na višejezičnoj digitalnoj platformi konferencije o budućnosti Europe.

Današnje posebno istraživanje Eurobarometra dostupno je na novoj posebnoj internetskoj stranici Eurobarometra, na kojoj možete pristupiti istraživanjima Eurobarometra i podacima koje obje institucije objavljuju od 1974.

Više informacija

Posebno istraživanje Eurobarometra o budućnosti Europe (siječanj 2022.)

Eurobarometar – Mišljenje javnosti o Europskoj uniji

Pojedinosti

Datum objave
26 siječanj 2022
Autor
Predstavništvo u Hrvatskoj