Održana konferencija Lider investa 2020.

Tijekom konferencije na kojoj su sudjelovali predstavnici ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Financijske agencije (FINA), Europske investicijske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Hrvatske gospodarske komore, HAMAG-BICRO i Grada Kutine, Dražen Budimir, službenik za politiku iz Glavne uprave za ekonomske i financijske poslove, govorio je o rezultatima instrumenta InvestEU i novim instrumentima koje je Europska komisija u suradnji s Europskom investicijskom bankom donijela kako bi poduprla investicije u Europskoj uniji.

Glavni program za promicanje i potporu investicijama, trenutačno je Investicijski plan za Europu ili Junckerov plan. Nadovezujući se na njegov uspjeh, program InvestEU dodatno će poticati ulaganja, inovacije i otvaranje radnih mjesta u Europi te mobilizirati više stotina milijardi eura dodatnih ulaganja u sljedećem dugoročnom budžetu Europske Unije.

Rezultati Investicijskog plana za Europu, koji je pokrenut 2015. godine:

Zadani cilj je bio potaknuti više od 500 milijardi eura investicija u Europskoj Uniji u svim ekonomskim sektorima.

Rezultati iz rujna ove godine pokazuju da će Europski fond za strateška ulaganja potaknuti više od 530 milijardi eura ukupnih ulaganja, te pomoći više od 1 420 000 malih i srednjih poduzeća koja se nalaze u svim državama članicama. Ovim postignućem premašen je početni cilj od 500 milijardi eura ulaganja do kraja 2020. godine. Gledano po primljenim iznosima ulaganja u odnosu na BDP, Estonija, Grčka i Bugarska su prve tri zemlje u korištenju programa. Hrvatska se nalazi na 15. mjestu, što je oko sredine od 28 financiranih država.

U Hrvatskoj ukupno financiranje do sada iznosi 436 milijuna eura, a očekuje se da će potaknuti 1,7 milijardi eura dodatnih ulaganja.
Financiranje se odnosi na 9 odobrenih infrastrukturnih i inovacijskih projekata te poboljšani pristup financiranju za više od 5 100 malih i srednjih poduzeća kao i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, putem 13 sporazuma s financijskim posrednicima.

Posljednja odobrena investicija iz rujna, ulaganje je 70 milijuna eura HBOR-a i Europskog investicijskog Fonda u tri hrvatska privatna investicijska fonda kako bi otključali do 205 milijuna eura za razvoj i rast malih i srednjih poduzeća.

Kako će djelovati Program InvestEU kao osnovni instrument za potporu investicijama u sljedećem dugoročnom budžetu Europske Unije?

Glavna je karakteristika novog programa da je to jedinstveni program. Što to zapravo znači?

Jedinstvena Uredba propisuje pravila za sva područja financiranja koja će podupirati Europska unija. Time će se omogućiti jednostavnija i učinkovitija implementacija. Za usporedbu, trenutno imamo 14 različitih programa financiranja i desetak uredbi koje propisuju implementaciju financijskih instrumenata. Izravan pristup jamstvu EU-a bit će otvoren većem broju partnera u provedbi. Uredba propisuje da se 75% jamstva EU-a dodjeljuje grupi Europske Investicijske Banke, dok je 25% jamstva dostupno drugim partnerima u provedbi. Sa svakim partnerom u provedbi sklopit ćemo samo jedan ugovor, čime će se uvelike olakšati implementacija.

Novi pristup implementacijese temelji na politikama i njihovim prioritetima: Imamo četiri tematska područja politika i novu sastavnicu za europska strateška ulaganja. Program se temelji na proračunskom jamstvu Europske Unije. To Komisiji omogućava mnogo efikasnije korištenje europskog budžeta jer će se financijska sredstva iz budžeta isplaćivati naknadno u slučaju gubitaka, a ne odmah u trenutku odobrenja potpore financiranju. Uz centralni „EU odjeljak“ postoji i odjeljak „države članice” usmjeren na specifične nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne u jednoj ili više regija države članice. Kroz ovaj odjeljak država članica može na dobrovoljnoj osnovi dodijeliti dio sredstava fondova u okviru podijeljenog upravljanja ili dodatnog iznosa države članice. Time se omogućavaju sinergije InvestEU programa sa strukturnim fondovima i sredstvima države članice.

InvestEU program sastoji od 3 dijela:

To su portal InvestEU koji će osigurati lako dostupnu i korisnicima prilagođena bazu podataka o projektima za koje se traže financijska sredstva. Zatim, savjetodavni centar InvestEU koji će podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike kroz savjetodavne inicijative koje će provoditi Grupa EIB-a i drugi savjetodavni partneri. Jedinstveni InvestEU fond objedinit će financijske instrumente poput Europskog fonda za strateška ulaganja, COSME-a, InnovFin-a te desetak drugih financijskih instrumenata EU-a kojima se trenutačno podupiru ulaganja. To će omogućiti jednostavniji i učinkovitiji pristup sredstvima EU-a. Zakonodavni pregovori oko uredbe su trenutno u tijeku. Točna financijska omotnica je predmet rasprave, te stoga sada ne bih ulazio u detalje predloženog budžeta.

Investicijski prioriteti programa:

Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen stavila je europski Zeleni plan u središte njenoga plana za Europu. Rekla je da Europa
Stoga InvestEU postaje zeleniji u svojim prioritetima. Cilj je postići smanjenje rizika ulaganja uz jamstvo InvestEU, jer razumijemo da zelena ulaganja nisu uvijek privlačna investitorima zbog rizika koje nose sa sobom. Stoga InvestEU na razini programa ima kao ukupni cilj namijeniti 30% financijske omotnice ostvarivanju klimatskih ciljeva, te ambiciozan cilj za sastavnicu održive infrastrukture od 60% investicija koje podupiru ciljeve za klimu i okoliš.

Nadalje, InvestEU je dio Plana ulaganja za europski zeleni plan koji za cilj ima preusmjeravanje tokova kapitala prema održivim ulaganjima koja zahtijevaju značajne investicijske napore u svim sektorima gospodarstva.

Proračunskim jamstvima privući će se privatno financiranje, a s pomoću mehanizma za pravednu tranziciju omogućit će se pravedna tranzicija olakšavanjem ulaganja javnog sektora u regijama koje su najviše pogođene tranzicijom. Planom će se stvoriti poticajan okvir za privatne ulagače i javni sektor. Financijskim institucijama i privatnim ulagačima potrebni su alati za pravilno identificiranje održivih ulaganja. Kako bi se na najbolji mogući način iskoristio njihov potencijal, ključnu će ulogu imati taksonomija EU-a, načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”, standard zelenih obveznica, provjera održivosti i objavljivanja povezana s klimom. Ove će aktivnosti vremenom dovesti do smanjenja rizika povezanih sa zelenim investicijama te veće transparentnosti u pogledu postignutih učinaka zelenih investicija.

Fond InvestEU djeluje u okviru sljedećih pet sastavnica politika koje će uklanjati nedostatke na tržištu ili investicijske okolnosti koje nisu optimalne u području primjene svake od njih.
Sastavnice politika održive infrastrukture uključuju između ostalog održiva ulaganja u području prometa, sigurnosti na cestama, željezničke i cestovne infrastrukture, energetike, osobito obnovljive energije i energetske učinkovitosti te obnove zgrada usmjerenih na uštedu energije, digitalne povezivosti i digitalnog pristupa.

Glavni prioriteti ulaganja ove sastavnice su:

• smanjenje klimatskih promjena i emisija stakleničkih plinova;

• prekogranični infrastrukturni projekti i transeuropske mreže;

• međusektorske sinergije između energije, transporta i digitalizacije;

• uvođenje inovativnih tehnologija na tržište.

Sastavnice politika za istraživanja, inovacije i digitalizaciju uključuje istraživačke aktivnosti, aktivnosti razvoja proizvoda i inovacijske aktivnosti, prijenos tehnologija i rezultata istraživanja na tržište radi potpore čimbenicima kojima se potiče razvoj tržišta i suradnja među poduzećima, demonstraciju i uvođenje inovativnih rješenja te potporu unapređenju inovativnih poduzeća, kao i digitalizaciju industrije Europske Unije.

Glavni prioriteti ove sastavnice su:

• olakšati pristup financiranju i smanjiti rizik ulaganja u istraživanje i inovacije te prenijeti rezultate na tržište;

• podržati digitalizaciju radi povećanja interoperabilnosti i smanjenja nejednakosti;

• promovirati nove vrste demonstracijskih operacija.

Sastavnice politika koja se odnosi na mala i srednja poduzeća, uključuje pristup financiranju i mogućnosti financiranja prvenstveno za MSP-ove, uključujući inovativne i one koji posluju u kulturnim i kreativnim sektorima, kao i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije.

Glavni ciljevi ove sastavnice politika su:

• povećati pristup financiranju za MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije s pomoću dužničkih i vlasničkih proizvoda;

• potpora poduzećima s problemima pristupa financiranju: Novoosnovana poduzeća, mlađa i manja poduzeća, poduzeća s većim rizikom i bez dostatnih kolaterala te inovativna poduzeća.

Sastavnice politika koja se odnosi na socijalna ulaganja i vještine, za glavne ciljeve ima:

• socijalnu otpornost i uključivost Unije putem projekata kojima se doprinosi ciljevima europskog stupa socijalnih prava;

• kulturne i kreativne aktivnosti sa socijalnim ciljem te integraciju ranjivih osoba, uključujući državljane trećih zemalja;

• mikrofinanciranje, financiranje socijalnih poduzeća, socijalni učinak te socijalna ekonomija;

• socijalnu infrastrukturu (uključujući socijalne usluge, socijalno i studentsko stanovanje, obrazovnu infrastrukturu, zdravstvenu infrastrukturu);

• vještine, obrazovanje i osposobljavanje.

Sastavnice politika za europska strateška ulaganja, su novi prijedlog Komisije iz svibnja ove godine, koja uključuje strateško ulaganje za potporu krajnjim primateljima koji imaju poslovni nastan u državi članici i posluju u Uniji, a čije su aktivnosti od strateške važnosti za Uniju, posebno sa stajališta zelene i digitalne tranzicije i povećane otpornosti.

Ciljevi politika su jačanje strateške autonomije i otpornosti europskog gospodarstva u nekom od sljedećih područja:

• ključna zdravstvena skrb;

• kritična infrastruktura;

• ključne razvojne, transformativne, zelene i digitalne tehnologije te revolucionarne inovacije kao na primjer umjetna inteligencija; robotika, mikroprocesori, kvantne tehnologije, tehnologije skladištenja energije, održive prometne tehnologije;

• proizvodna postrojenja za masovnu proizvodnju komponenti i uređaja za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju.

Trenutno se u zakonodavnom pregovorima raspravlja o tome hoće li ove sastavnice biti zasebno tematsko područje ili će se horizontalno uklopiti u prethodna četiri tematska područja.

Važnu ulogu u implementaciji ovih investicijskih prioriteta će imati Nacionalne razvojne banke i institucije kao partneri u provedbi InvestEU programa. One u velikom broju već sada implementiraju Europske programe i surađuju s grupom Europske Investicijske Banke.
Omogućavanjem izravnog pristupa jamstvu EU-a povećat će se geografski i sektorski doseg programa, te će se postići sinergije i komplementarnost s aktivnostima država članica.