LEAP SUMMIT 2019 - sajam dobrih ideja i važnih tema za mlade u Europskoj uniji

Europska komisija je i ove godine, treći put zaredom snažno poduprla najveću konferenciju mladih u Europi, koja se tradicionalno održava početkom proljeća u Zagrebu i okuplja više od tri tisuće ljudi. Približno trećina ih je došla iz raznih zemalja Europe, a dolaze i iz drugih nama bližih ili daljih susjednih država, bilo da su te zemlje kandidati za članstvo u EU-u ili ne. Ove godine na LEAP Summit došlo je i nešto posjetitelja iz Afrike i Sjeverne Amerike. Smisao suradnje Europske komisije i LEAP Summita ostvarivanje je izravnije komunikacije s mladima, kako bi se oni što bolje pripremili za neposrednu budućnost Europe, koja će biti još više globalizirana i digitalizirana.

Strateška suradnja

"Potpora predstavništva Europske komisije nam je presudna - kako u financijskom tako i u programskom smislu. Zajedničkim snagama svake godine uspijemo predočiti nekoliko važnih europskih tema za koje držimo da ih mladi ljudi do sada ili nisu dovoljno dobro shvatili ili su o tim temama premalo informirani putem medija", izjavio je Andrej Hanzir, voditelj projekta LEAP Summit. Teme LEAP Summita ove su godine bile pretežno usmjerene na suvremeno poslovanje i nove tehnologije. Puno se govorilo o digitalnoj transformaciji, zaštiti intelektualnog vlasništva, start-upima, europskim programima i inicijativama za mlade, ekološkim problemima, ali i o razmjeni iskustava i znanja u cijeloj Europskoj uniji. Predavanja, u formi dvadesetominutnih "mini-TED" govora održalo je gotovo stotinu predavača u četiri dana, u četiri tematska niza.

Tri Erasmusa

"Europska unija ima niz programa za mlade. Možda najpoznatiji programi su Erasums i Erasmus +. U tim programima do sada je sudjelovalo devet milijuna ljudi – što je broj ravan broju stanovnika Portugala", naglasio je voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Branko Baričević, u svom uvodnom govoru. "Tu je i nešto manje poznat no jednako važan Erasmus program razmjene mladih poduzetnika - osnivača start-up tvrtki. I taj program je uspješan u mnogim zemljama Europe – ali, ne i u Hrvatskoj. U našoj zemlji u tom programu sudjelovalo je do sada samo pet ljudi. To je prava šteta. Možda je problem u hrvatskom ne-poduzetničkom mentalitetu, a možda to moramo bolje komunicirati", dodao je Baričević. U Europskom socijalnom fondu našoj je zemlji dostupno gotovo 1,6 milijardi eura za zapošljavanje. "Svaki mladi čovjek može odmah i bespovratno dobiti 70 tisuća kuna ako se sam zaposli u svojoj tvrtki koju je upravo osnovao. To možete pročitati na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, no taj novac je došao iz EU fondova", istaknuo je Branko Baričević.

Europa, solidarnost i mi

Od europskih programa i inicijativa za mlade na LEAP Summitu posebno su predstavljene Europske snage solidarnosti i kampanja EUandME – koja promovira europske vrijednosti. Europske snage solidarnosti već sada okupljaju više od sto tisuća mladih iz cijele Europe, a u tom programu već je sudjelovalo više od tisuću mladih iz Hrvatske. Smisao tog programa jest pružiti mladima priliku za stjecanje radnog i životnog iskustva – posebno onima koji u svojoj zemlji duže vrijeme nisu uspjeli naći posao, kao što su mladi iz Španjolske i Hrvatske. Volonterskim sudjelovanjem u raznim, pretežno društveno odgovornim i humanitarnim projektima, koji traju od nekoliko mjeseci do godine dana mladi ljudi se suočavaju s drukčijim situacijama od onih na koje su navikli u svakodnevnom životu. Volonteri u Europskim snagama solidarnosti od EU dobiju dnevnicu, iznos u visini prosječnog studentskog džeparca, plaćene putne troškove i smještaj te zdravstveno osiguranje. Kampanja EU and ME na LEAP Summitu bila je zastupljena cijelim nizom tematskih predavanja. Predstavljeni su pretežno tehnološki projekti koje je financirala Europska unija. Ovdje ćemo izdvojiti projekt STEMI – edukativnog robota istoimene zagrebačke startup tvrtke i predavanje Ariane Vele – žene koju se smatra vodećim autoritetom za europske fondove u Hrvatskoj. Danas, među ostalim, ona vodi EU projekt gradnje Pelješkog mosta.

Dobro uložen novac

"Jedna od najčešćih kritika koje se upućuju Europskoj uniji jest da je riječ o skupoj i glomaznoj administraciji – no to nije baš sasvim točno. Europska unija višestruko vraća vrijednost za uloženi novac. Kad govorimo o financijama koje su potrebne za funkcioniranje Europske unije riječ je iznosu od 1300 milijardi Eura, tijekom sedam godina, iz kojih se financiraju potrebe pola milijarde ljudi. Drukčije predočeno, svakog građanina Europske unije proračun "košta" kao i cijena jedne kave dnevno u omiljenom kafiću. Uz to, 96 posto tog novca će se, kroz razne projekte, vratiti državama članicama, regijama, gradovima i selima u cijeloj Europi. Uz navedene programe i projekte proračunski novac koristi se i za dalji razvoj europske industrije, razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta i rješavanje problema koje nam donose nove tehnologije. Prisjetimo se, prije par godina EU je riješio problem visokih cijena roaminga u mobilnim komunikacijskim mrežama. Sada se bavi regulacijom umjetne inteligencije i razvija jedinstveno digitalno tržište – tu još postoji dosta barijera, posebno u segmentu elektroničke prekogranične trgovine i ne baš velikim brzinama interneta u pojedinim zemljama, što je također jedan od prioriteta EU-a. "Jedan od tehnoloških projekata kojima se EU posebno ponosi je satelitska mreža Galileo. Riječ je o sustavu od 26 satelita u geostacionarnoj orbiti. Koriste se za lokaciju ljudi, strojeva i vozila u poljoprivredi i transportu. Uz to, kad nazovete broj za hitne situacije, 112, locira vas jedan od Galieovih satelita", zaključio je izlaganje Branko Baričević.

Ovaj put glasamo, zar ne?

Za samo dva mjeseca slijede nam izbori za Europski parlament. Riječ je političkom događaju iznimno važnom za poslovanje i za svakodnevni život građana Europske unije – i od posebne važnosti za mlade u Europi. Na tim izborima odlučuje se o tome kakva će biti budućnost Unije u slijedećih pet godina i iznimno je važno izaći na glasačka mjesta i odabrati kandidata koji je najbliži vašim idejama i ciljevima. Uz to, izbori za EU parlament drugi su najveći demokratski izbori u svijetu po veličini. Više ljudi na demokratske izbore izlazi samo u Indiji. Europske izbore je na LEAP Summitu mladima približila agilna ekipa Europskog parlamenta na svom posebnom štandu koji je, popraćen nevjericom na licima nešto starijih posjetitelja, stalno bio okupiran znatiželjnicima. Sve o izborima za EU parlament, koji se održavaju 26. svibnja u našoj zemlji, potražite na mrežnom odredištu: https://www.ovajputglasam.eu

Europske snage solidarnosti

Sjajan primjer uspjeha Europskih snaga solidarnosti dogodio se nakon velikog potresa u Italiji (Norcia) prije nekoliko godina - lokalnim vlastima bilo je teško organizirati skrb za starije i bolesne, pa su pozvali djevojke i mladiće iz cijele Europe koji su to radili nekoliko mjeseci u smjenama. Pomogli su starijim sugrađanima u potresom pogođenim talijanskim gradovima, a sami su stekli novo iskustvo i sasvim drukčiji doživljaj o društvenom angažmanu i o sebi samima. Shvatili su kako funkcioniraju u drugoj zemlji i u drugoj sredini. Upoznali su nove ljude i naučili nove jezike. Istodobno, taj volonterski angažman obogaćuje njihove životopise, i na taj način im povećava šanse u potrazi za zaposlenjem.
Europskim snagama solidarnosti pristupa se osobnim ispunjavanjem prijave putem Interneta, a prema navedenim preferencijama EU mladima nudi razne volonterske angažmane. Europska unija će broj volontera u Snagama solidarnosti uskoro povećati na 300 tisuća, a dobra vijest je i da je u slijedećem proračunu Europske unije (tzv. financijskom okviru do 2027.) iznos namijenjen programima za mlade udvostručen (unatoč smanjenju ukupnog proračuna za 15 posto, zbog Brexita). "Ono što je u tom smislu naš posao u Hrvatskoj je osnažiti komunikaciju prema potencijalnim korisnicima Europskih snaga solidarnosti - lokalnoj samoupravi (gradovi, sela), nevladinim, humanitarnim i drugim organizacijama koje, ako žele dobiti pomoć europskih volontera, moraju potpisati jedan poseban ugovor, upisati se u poseban registar, pristati da će poštivati postavljene uvjete - ne može se baš svatko na to prijaviti. Moraju reći što rade i moramo znati kome šaljemo naše mlade", objasnio nam je proceduru prijave za tražitelje pomoći Europskih snaga solidarnosti, Branko Baričević.

Pred-konferencijski sadržaji
Summit prije Summita održao se tijekom dva dana prije same LEAP konferencije. Okupio je gotovo 500 sudionika. Riječ je o dijelu skupa na kojem su se teme iz glavnog programa razložile puno iscrpnije i s više pojedinosti. Na radionicama, od kojih se neke trajale satima, moglo se saznati puno toga o digitalnim tehnologijama - kako na konceptualnoj razini tako i o nekim danas nužnim digitalnim alatima kojima treba ovladati. Održano je i natjecanje start-up tvrtki, na kojem je nastupilo deset mladih poduzetnika, koji su prezentirali svoje proizvode i ideje. Europska unija održala je iznimno zanimljivu radionicu vezanu uz europske projekte - dan je sjajan odgovor na pitanje kako napisati projektni zahtjev na način da gotovo sigurno bude prihvaćen. Cilj LEAP Summita posebno je istaknut na radionicama prije same konferencije – to nije samo mjesto komunikacije i razmjene informacija već i mjesto na kojem mladi ljudi mogu brzo steći potrebna know-how znanja koja mogu brzo implementirati u svom životu i radu. Cilj je organizatora LEAP Summit podići na razinu strateške konferencije za mlade na razini cijele Europske unije. Nadaju se da će im u tome pomoći i dobar "timing" – predsjedanje naše zemlje Europskom komisijom, koje počinje u siječnju slijedeće godine.

EU inicijativa za nešto starije, koji se osjećaju mladima

Na LEAP Summitu bilo je govora i o inicijativi InvestEU – plan ulaganja za Europu. Hrvatska je u korištenju tih sredstava bila relativno dobra - bili smo u tome trinaesti među 28 članica. Sad smo na 18 mjestu, što je još uvijek OK. Koliko je ta inicijativa važna govori i podatak kako je prije pet godina samo pet država članica EU bilježilo gospodarski rast – a danas raste svih 28 (OK, 27 – još nismo sto posto sigurni :-)). To je, dijelom, posljedica i tih 350 milijardi iz fonda InvestEU namijenjenih za nova ulaganja. Nikad u povijesti Europe zaposlenost ljudi nije bila tako velika kao danas. "U EU-u danas radi gotovo 240 milijuna ljudi. Produktivnost u EU-u nije na američkoj razini no to i nije cilj: mi imamo potpuno drukčiji socijalni model, a Europa niti ne želi biti Amerika. Želimo biti bolji od njih", kaže Baričević. EU dosta ulaže u nove tehnologije, umjetnu inteligenciju, računalstvo visokih performansi (super-računala). Hrvatska ima priliku sudjelovati u svemu tome. Ono što nam treba su ideje znanstvene zajednice o toj suradnji.

EU and ME

Kampanja EUandME na LEAP Summitu bila je zastupljena cijelim nizom tematskih predavanja. Predstavljeni su pretežno tehnološki projekti koje je financirala Europska unija. Ovdje ćemo izdvojiti projekt STEMI – edukativnog robota istoimene zagrebačke start-up tvrtke i predavanje Ivane Mikolić sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, koja je predstavila izvrsne rezultate u robotičkim istraživanjima na odsjeku na kojem radi. Iznimno upečatljivo i vrlo korisno motivacijsko predavanje održala je Kaja Pavlinić, ambasador mladih EU-u, koja je dupkom punoj dvorani ljudi njenih (dvadesetih) godina predstavila što se sve može i kako dobiti od EU-a, uz malo upornosti i mašte. Istaknuti ćemo i predavanje jedne iskusne Europljanke. Ariana Vela žena je koju se smatra vodećim autoritetom za europske fondove u Hrvatskoj. Danas, među ostalim, ona vodi EU projekt gradnje Pelješačkog mosta. Niz predavanja o europskim vrijednostima kampanje EUandME završen je živahnom panel raspravom o svim mogućnostima koje Europska unija pruža svima onima koji su danas mladi i koji se tako osjećaju.