Glavna pouka Brexita jest da Europska unija ne smije biti promatrač globalnih gospodarskih promjena, već njihov kreator – a ono što vrijedi za EU u svijetu vrijedi i za Hrvatsku unutar EU-a.
- diplomatsko predstavništvo
- četvrtak 9. svibnja 2019., 17.45 (CEST)
Praktične informacije
- Vrijeme
- četvrtak 9. svibnja 2019., 17.45 (CEST)
- Jezici
- hrvatski
Opis
Glavni pregovarač Europske komisije - voditelj Radne skupine za pripremu i provođenje pregovora s Ujedinjenom Kraljevinom na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj Uniji, Michel Barnier svoj je posjet Hrvatskoj – nakon posjeta Vladi i Saboru te nakon što je s premijerom Andrejem Plenkovićem sudjelovao u dijalogu s građanima, studentima zagrebačkog Ekonomskog fakulteta – završio predavanjem poduzetnicima u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Tema predavanja bio je utjecaj Brexita – izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Unije – na gospodarstvo Europe. Dani su i naglasci o utjecaju tog događaja i na hrvatske tvrtke te na naše građane koji žive i rade u Velikoj Britaniji i Irskoj.
Robna razmjena naše zemlje s Ujedinjenom Kraljevinom prošle je godine iznosila 512 milijuna eura, a naš izvoz na to tržište iznosio je 218 milijuna eura. Te brojke nisu male, no pokazuju da Brexit neće imati veći utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Najviše će to osjetiti naša farmaceutska industrija – jer 15 posto ukupnog izvoza u Ujedinjenu Kraljevinu čini upravo izvoz lijekova – i turizam, zbog mogućih komplikacija oko viza i zrakoplovnih veza. Ostale posljedice bit će neizravne, a uzroci će im biti usporavanje gospodarstava naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera, Njemačke i Italije, koji imaju snažnije veze s Velikom Britanijom.
Europska komisija do sada je objavila gotovo stotinu raznih informacija koje europskim tvrtkama trebaju pomoći u što bezbolnijem prevladavanju posljedica Brexita.
Michel Barnier tvrdi da je Brexit pojava koja podjednako slabi i Europsku uniju i Ujedinjenu Kraljevinu te da su posljedice teže no što je itko pretpostavljao. Pregovori su vođeni na dvije razine – prvi dio bavi se problematikom „razvoda“ EU-a i Ujedinjene Kraljevine, a drugi dio uređuje buduće odnose ta dva političko-ekonomska entiteta.
Sporazum o povlačenju, objavljen nedavno, dokument je od 600 stranica. U njemu su usuglašena prava i obaveze oko 3,5 milijuna Europljana koji žive i rade u Ujedinjenoj Kraljevini te 1,5 milijuna Britanaca koji žive i rade u EU-u. Osim toga, dogovoreno je da obje strane zadržavaju dosad preuzete proračunske obveze, a određeno je i prijelazno razdoblje koje će trajati između dvije i četiri godine. Michel Barnier istaknuo je kako Brexitom za Ujedinjenu Kraljevinu prestaje vrijediti gotovo 750 sporazuma koje je EU potpisao u ime svih 28 država članica.
Za Britance, najbolnija točka sporazuma o povlačenju jest pitanje carinske unije, tj. reguliranje buduće vanjske granice Europske unije u Sjevernoj Irskoj. Sporazumom je predloženo da Ujedinjena Kraljevina ostane u carinskoj uniji s Europskom unijom sve dok se ne nađe rješenje za granicu između Sjeverne Irske i Republike Irske.
Što se tiče budućnosti, Michel Barnier istaknuo je da EU i dalje ostaje „komplicirani društveno-politički konstrukt“. EU nije federacija, a nije – niti želi biti – uniformirana tvorevina. Ono što je važno za budućnost EU-a jest održati i ojačati jedinstveno tržište te proširiti euro kao zajedničku valutu i na one zemlje članice koje ga još nisu uvele.
Glavna pouka Brexita jest, zaključak je Barnierova predavanja u HGK-u, da Europska unija ne smije biti promatrač globalnih gospodarskih promjena, već njihov kreator, a ono što vrijedi za EU u svijetu vrijedi i za Hrvatsku unutar EU-a. Naša zemlja mora biti aktivnija u oblikovanju budućih europskih politika, a dokaz koliko u tome možemo biti doista proaktivni i kreativni dobit ćemo u prvih šest mjeseci sljedeće godine, tijekom hrvatskog predsjedavanja Vijećem Europske unije.