Budućnost Europe i hrvatska je budućnost

Ovo je događanje završeno.

Od 2014. godine do danas diljem Europe održano je više od 1600 dijaloga s građanima, od kojih 26 u Hrvatskoj. Dijalozi s građanima europska su platforma za neposredan razgovor građana i Europske komisije o širokom rasponu tema i dio su stalnog procesa oblikovanja europskog javnog mnijenja.

diplomatsko predstavništvo
četvrtak 9. svibnja 2019., 17.45 (CEST)

Praktične informacije

Vrijeme: četvrtak 9. svibnja 2019., 17.45 (CEST)
Jezici: hrvatski

Opis

U knjižnici Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održan je dijalog s građanima o budućnosti Europe. Riječ je o nizu javnih konzultacija koje se provode u svim zemljama članicama Europske unije.

Dijalog s građanima u Hrvatskoj održan je pred nekoliko stotina studenata Ekonomskog fakulteta, njihovih profesora te gostiju iz svijeta diplomacije i državne uprave, a prenosio se uživo na kanalima Predstavništva Europske komisije na YouTubeu i Facebooku, na kanalu Europske komisije Europe by Satelite i na četvrtom programu Hrvatske radiotelevizije. Tema je je bila budućnost Europe iz hrvatske perspektive.

S građanima, tj. studentima razgovarali su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i glavni pregovarač Europske unije za Brexit Michel Barnier.

Govornici su se složili da će budućnost Europe snažno obilježiti tri događaja koja su znatno utjecala na percepciju Unije. To su migrantska kriza, Brexit i plima demagoškog populizma. Ti događaji, svaki na svoj način, odražavaju se i na hrvatsku svakodnevicu.

Na nas je možda najviše utjecala migrantska kriza jer se nalazimo na vanjskoj granici Unije – na jednom od glavnih pravaca koje koriste izbjeglice s Bliskog istoka i iz Afrike. Hrvatska policija s tim se problemom nosi svakodnevno, a Europska unija odlučila mu je odlučnije pristupiti postavljanjem deset tisuća novih graničnih postaja kojima će bolje zaštititi svoje vanjske granice. EU je Hrvatskoj važan jer je kao članica tog kontinentalnog mirovnog projekta bolje zaštićena od vanjskih nesigurnosti.

Što se tiče Brexita, tu su još sve opcije otvorene – postizanje sporazuma, nepostizanje sporazuma pa čak i vrlo malo vjerojatni ostanak Ujedinjene Kraljevine u Europskoj uniji. Što će biti tek ćemo vidjeti. Jedno je sigurno: i poslije Brexita Europska unija i Ujedinjena Kraljevina bit će partneri i saveznici. Brexit je težak problem, pojava koja slabi i Kraljevinu i Uniju, no EU ima i većih, globalnih izazova, kao što su odnosi sa Sjedinjenim Državama i Kinom te sve što nam donose sve izraženije klimatske promjene.

Rast demagoškog populizma, posredovan propagandom putem društvenih mreža, treći je fenomen koji mijenja percepciju Europske unije, posebno u trenutku kada se odlučuje o novom sastavu Europskog parlamenta. Kad su izbori u pitanju, važno je – iako je to danas, u digitalno doba, sve teže – imati pravu informaciju u pravom trenutku. Samo uz pravu informaciju može se odabrati kandidata koji će doista zastupati naše interese – kandidata koji je najbliži našim idejama i našim europskim ciljevima. No imati pravu informaciju nije dovoljno. Treba 26. svibnja i izaći na izbore.

Dosadašnja povijest Hrvatske u Europskoj uniji za našu se zemlju pokazuje kao vrlo velika razvojna prilika, a hoćemo li je iskoristiti na najbolji način, saznat ćemo u prvoj polovici sljedeće godine kada naša zemlja predsjedava Vijećem Europske unije. Bit će to važno razdoblje, kako za EU, tako i za Hrvatsku.

Læs også

Dijalog s građanima s Barnierom i Plenkovićem